Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: Meka stolica užeg kabineta

Kako bi ublažili tugu zbog loših izbornih rezultata, čelnici Vlade odlučili su potrošiti 680 tisuća kuna za kupovinu stolova, stolica, dvosjeda, lampi, tepiha i, najvažnije, stalka za zastavu

Desni desant

Ivica Đikić piše o dobitnicima i gubitnicima hrvatskih izbora za Europski parlament: Izbori su potvrdili da se hrvatsko političko klatno definitivno preselilo na desni dio spektra, što znači da će se na tom krilu voditi glavnina političke bitke te preslagivanja i kombiniranja u idućih godinu i šest mjeseci. Predsjednički izbori krajem godine bit će prvi test sposobnosti najšire shvaćene ljevice da klatno počne vraćati na drugu stranu

Ruža ustaška

Otkrivamo pjesme Ruže Tomašić u slavu Ante Pavelića koje je objavljivala i izvodila 1980-ih obučena u ustašku uniformu. Njen skandalozni odgovor Novostima novi je korak u normalizaciji ustaštva: ‘Ne odričem se običnih ustaša koji su se borili za svoj dom’. Piše Hrvoje Šimičević

Uvrede & podmetanja Viktora Ivančića: Hvaljen Isus i demokracija

Čuvši politički plan i program Mislava Kolakušića sjetio sam se Fincherova filma ‘Sedam’ u kojemu jedna pretila žrtva serijskoga ubojice biva do te mjere šopana tjesteninom da skonča u najgorim mukama, s rasprsnutim trbuhom. Iza pokojnikova frižidera, sjećate se, detektivi su pronašli krvlju ispisan natpis ‘Proždrljivost’

Crno i zeleno

Osim euroskeptika i desnih populista, rekordne rezultate osvojili su i liberali i zeleni, koji bi se mogli smatrati najvećim dobitnicima izbora. Uspjeh ekoloških stranaka proglašen je svojevrsnim zelenim valom koji se dogodio umjesto očekivanog crnog, a njihov rezultat pokazuje da velik broj građana Unije klimatske promjene više ne smatra marginalnom temom. Piše Tena Erceg

Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Tko je glasao za HDZ?

Lako je zamisliti dramu među našima u Irskoj, koji se ovih dana podozrivo zagledaju po Penneysovim dućanima pokušavajući otkriti koji je to jedan od njih što je glasao za HDZ. Nije takve drame među Hrvatima bilo još otkako se siječnja 2010. hercegovačkim gradićem Ravnom pročulo da je jedan u općini glasao za Ivu Josipovića

Istina o Stepincu

Tragom izvještaja nadbiskupa Stepinca Vatikanu iz 1943., za koji se tvrdi da je ustaška krivotvorina, svojedobno je bio krenuo povjesničar Jozo Tomašević. Nakon duge potrage, dokaz da je Stepinčev izvještaj autentičan našao je među britanskim dokumentima. Piše Milan Gavrović

Roba sukoba

Hapšenjem srpskih i bošnjačkih policajaca i carinika kosovske vlasti neće iskorijeniti krijumčarenje srpske robe na Kosovo. Ne samo zbog toga što se na njemu može dobro zaraditi, nego i zato što je ono postalo sastavni dio političke borbe Prištine i Beograda. Piše Zoran Daskalović

Reportaža: Rijeka koja smeta

Paulina Arbutina posjetila je Rijeku, oazu tolerancije čiju su reputaciju narušili aktualni ispadi mržnje: ‘Ne možemo prihvatiti da mladi viču profašističke parole, da predstavnik naše zajednice bude do besvijesti pretučen, da po zidovima ispisuju poruke mržnje prema Srbima. Nekome uljudna, višenacionalna Rijeka smeta. Ipak vjerujem da u Rijeci još uvijek važi poslovica: Nije važno tko si i što si, važno je da si čovjek’, kaže Dragan Čenić

Srpski gimnazijalci razvaljuju hrvatski

Iscrpan kviz Gradske knjižnice Zagreb odvijao se jednom mjesečno kroz punih sedam etapa, u kojima je tročlana ekipa učenika Srpske pravoslavne gimnazije Katarina Kantakuzina Branković bila ubjedljivo najbolja. Piše Anja Kožul

Intervju, Didier Eribon: Macronova vlast je utjelovljenje neoliberalnog ludila

‘Interventna policija po prosvjedima ‘žutih prsluka’ puca gumenim mecima, ispaljuje suzavce, juriša s pendrecima. Takvu razinu represije protiv društvenog pokreta nismo vidjeli još od Alžirskog rata. Macron nije nikakav spasitelj Europe. Upravo suprotno, njegova politika uništava Europu jer navodi ljude da glasaju za Marine Le Pen’, tvrdi sociolog i filozof, autor knjige ‘Povratak u Reims’. Intervju vodio Jerko Bakotin

Neprijateljska propaganda Borisa Postnikova: Zabluda labuda

‘Crni labud’ jedna je od onih knjiga koje spretno miksaju znanstveni pop-stil, jednostavnu osnovnu ideju i sočnu centralnu metaforu, pa vrlo brzo postaju idealno štivo kreativne srednje klase: svih tih marketinških stručnjaka, wannabe menadžera, PR-evaranata i PR-eseratora kojima očajnički trebaju intelektualne kulise za blesavu PR-edstavu koju igraju

Koliko kapitalizma?

Mislav Žitko o knjizi ‘Spisi o suvremenom kapitalizmu’ Rastka Močnika: Močnikovi ‘Spisi o suvremenom kapitalizmu’ donose pet tematskih blokova, a svaki može biti uvod u zasebnu raspravu o globalizaciji, fašizmu i postfašizmu, statusu historiografskog diskursa, funkciji tolerancije u kapitalističkim društvima i granicama civilnog društva

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Bolje ružan nego lijep

Tvrdnju da je ljepota glavobolna, da je čak štetna i da je opasna slušao sam često. Evo, blizu četrdeset godina od riječi Isa-hodže, našao sam da bi se njime složio, pa i slaže se, napismeno se slaže, humanista (i veliki feminista!) Ortensio Lando

Deartizacija Zagreba

Centar Zagreba sustavno se prazni od relevantnih kulturnih i javnih sadržaja. Dosadašnji korisnici kina Europa upravo iznose stvari kao da je u pitanju prisilna evakuacija, a ne renovacija; Arhiv Tošo Dabac preseljen je, navodno privremeno, iz Ilice 17; Grad pritišće vodstvo kluba Jabuka; o ostanku SABA-e na sadašnjoj adresi također odlučuje Grad. Piše Davor Konjikušić

Partija i nacija

Donosimo treći dio feljtona povodom sto godina postojanja KPJ/SKJ: Posebna rezolucija Treće konferencije Komunističke partije Jugoslavije, održane 1924. godine u Beogradu, bila je posvećena nacionalnom pitanju. Odbačena je teza o nacionalnom unitarizmu kao dijelu strategije i taktike KPJ u pristupu jugoslavenskom pitanju. Kao prvi zadatak određena je borba za ukidanje tzv. Vidovdanskog ustava ‘a za takav republikansko-federalistički ustav koji će značiti najpuniju ravnopravnost sviju nacija’. Piše Srećko Pulig

TV rašetanje Borisa Rašete: Tatatatira drugari

Branko Kockica je uz Timothyja Johna Byforda čovjek kojemu bi sretna djeca izgubljenog vremena trebala dići spomenik od mjedi trajniji. ‘Kocka, kocka, kockica’ nastajala je iz idealističkog duha vremena kad se doista vjerovalo da postoji jedan bolji svijet