Novosti

Politika

Najnovije Novosti od petka na kioscima: Republika Zagrebačka

Analiza sociologa Svena Marcelića uoči lokalnih izbora pokazuje da se od 2000. do 2018. povećalo ekonomsko zaostajanje ostatka zemlje za Zagrebom. Samo tri dalmatinske županije blago napreduju, a naročito nazaduje Slavonija

Large naslovna 1111

Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

 

Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: U soj, u soj

Novi, vrlo oštri obračuni na vrhu političke scene u Hrvatskoj, besparica zdravstvenog sistema, ali i novi sojevi opasnog koronavirusa u svijetu obilježili su sedmicu iza nas

 

Vrhovni usud

Kako sada stoje stvari, Zlata Đurđević izići će pred saborske zastupnike kao kandidatkinja predsjednika Republike za predsjednicu Vrhovnog suda. Jasno je da neće biti izabrana, ali parlamentarna rasprava o njezinoj kandidaturi sigurno će dovesti do raskrinkavanja kvaziargumenata i laži te do istjerivanja mnogih stvari i odnosa na čistac. Piše Ivica Đikić

 

Aritmetika politike Marinka Čulića: Farsa

Afera Mamić definitivno potvrđuje da hrvatsko pravosuđe ne postoji pa bi mu sjedište trebalo prebaciti na Mirogoj, ali kako je ondje mjesto i nekim drugim navodno ključnim državnim institucijama, poput HAZU-a, logično je zaključiti da ni država u iole ozbiljnim kategorijama zapravo ne postoji

 

Odbjegli radio

Četiri od pet radijskih postaja s najvećim prihodima u državi, koji iznose između 10 i 30 milijuna kuna godišnje, nalaze se na popisu onih za koje odbjegli tajkun Miroslav Kutle tvrdi da su mu otete. No po zakonu su ugovori između fiktivnih i prikrivenih vlasnika u startu bezvrijedni i ništetni. Piše Hrvoje Šimičević

 

Intervju, Sven Marcelić: Država je upropastila razvojnu politiku

"Zagreb raste brzo, dok se u Dalmaciji odvija potproces guranja prema obali, koja se uslijed turizma razvija mnogo više od unutrašnjosti. Na sjeveru i čitavom kopnenom dijelu države nemamo nijednu županiju koja je rasla brzinom Zagreba. Gotovo su sve ispod državnog prosjeka", tvrdi zadarski analitičar i sociolog. Intervju vodio Jerko Bakotin

 

Ekonomsko milosrđe

Četvrti dio istraživačkog feljtona Tamare Opačić o predsjedničkim pomilovanjima (4/4): Stjepan Mesić, Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović aktom milosti nagradili su niz osuđenih zbog zlouporabe položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju. Na slobodi su se tako našli akteri korupcijskih afera Glumina banka, Jadroplov, Kamen Ingrad, Kutjevački podrumi, Croatia bus i Karlovačka banka

 

Inženjer među nitkovima

"On je tretirao Jugoslaviju kao pacijenta s teškim rakom – nacionalizmom... Nije uspio, ali se barem protiv raka borio, umjesto da se navikne na njega", napisao je Warren Zimmermann o Anti Markoviću, svijetloj figuri među "nitkovima koji su krivi za rušenje multietničke Jugoslavije". Piše Milan Gavrović

 

Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Slučaj doktora Dragomira

Treba li se, može li se, smije li se manjinski tjednik baviti temama etničke – a onda, jasno, i političke – većine? Kako možemo i smijemo znati da to nisu teme koje se vrlo tiču i hrvatskih Srba? Evo malog laboratorijskog eksperimenta u kontroliranim uvjetima...

 

Brže, više, zna se

Perica Bukić i Dubravko Šimenc agitiraju za HDZ-ovog kandidata za Zagreb, Nika Fleiss ide u utrku za Samobor kao nestranačka kandidatkinja, ali s potporom HDZ-a, dok je svojevremeno podržala Karamarkovu koaliciju... Novosti podsjećaju na sportaše i sportašice koji su od 1990-ih naovamo ušli u politiku u simbiozi s HDZ-om ili za njega agitirali. Piše Dragan Grozdanić

 

Ponovno rođen

Napišite da sam se ponovno rodio. Treba mi malo vremena da se priviknem na ovo svjetlo, kaže Banijac Milan Obradović koji je 18 godina životario bez struje. Sada su mu na krov montirani solarni paneli. Piše Vladimir Jurišić

 

Matematika i potresi

Nazvao jedan moj učenik s ratišta u Lici. Kaže: "Vi ste mene maltretirali, jedinice mi davali." A ja njemu: "Pa ti nisi znao ni za jedan, a kamoli za dva. A jesam li te srušio? Nisam. Doveo sam te da znaš za dva, onda sam te pustio", kaže renomirani matematičar iz Slatine Marko Obradović. Piše Goran Gazdek

 

Buđenje sjećanja

Šetnjama po mjestima stradanja i otpora u Drugom svjetskom ratu, Documenta kroz edukativni program nastoji oživjeti zapostavljenu antifašističku povijest Zagreba. Piše Nenad Jovanović

 

Opet su nas deportirali

"Borimo se ovdje s mnogo poteškoća već 40 dana, uz 10-mjesečnu bebu... Molim vas, učinite nešto da nam policija omogući dobivanje prava na ostanak u Hrvatskoj", jedna je od poruka koju je zaprimio Centar za mirovne studije. Slični apeli izbjeglica intenzivirali su se posljednjih osam mjeseci. Piše Igor Lasić

 

Tvrda igla i meka moć

Kroz sito politizacije provlači se i nabava cjepiva, i organizacija masovnog cijepljenja, i mogućnost cijepljenja stranih državljana u Srbiji – kritičari Vučićeve vlasti smatraju da ona time širi svoju meku moć i demonstrira navodnu lidersku poziciju u regiji. Piše Zoran Daskalović

 

Put velesile

Kao povod za koordinirane sankcije protiv Kine iskorištena je represija nad Ujgurima, no Kina je ovog puta uzvratila istom mjerom i također uvela sankcije protiv niza što evropskih što britanskih dužnosnika i organizacija. Iz kineskog veleposlanstva u Londonu poručili su pak da Kina "neće biti pasivna i submisivna jer ovo nije svijet od prije 140 godina". Piše Tena Erceg

 

Neprijateljska propaganda Borisa Postnikova: Era boomera

Je li bolji vlog Ivice Todorića ili Facebook profil Zdravka Mamića? Koliko smo odmakli od Jubitoa Ivice Kirina? Mogu li mladi lavovi Davor Bernardić i Tomislav Ćorić preko Twittera pomrsiti račune iskusnijim kolegama? Odgovori na sva pitanja slijede u ekskluzivnoj top listi – biramo pet najvećih hrvatskih boomera

 

Intervju, Darko Fritz: Prvi digitalni umjetnici u Hrvatskoj bili su tehnoutopisti

"Kreativci koji su stvarali ranu digitalnu umjetnost kroz svoje druge projekte sudjelovali su u oblikovanju svakodnevice vjerojatno više od bilo kojih drugih umjetnika: od prvog sistema urbanog i prostornog planiranja preko automatizacije, sistematizacije i optimizacije rada 1970-ih do razvoja tehnologije koju danas koristimo u tzv. pametnim telefonima", govori suvremeni umjetnik i kustos u povodu knjige "Digitalna umjetnost u Hrvatskoj 1968. – 1984.". Intervju vodio Srećko Pulig

 

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Izlet u Pentidattilo

I tako, cestom uz obalu, pa cestom od obale, stignemo mi u Pentidattilo. Ime je mjestu grčko, znači Pet prsta. Pet šiljatih stijena koje se dižu prema nebu iz daljine djeluju kao šaka s prstima samo onima koji znaju zašto se mjesto zove kako se zove. Pepiju i meni su stijene djelovale kao neki sablasni osinjak s kojega vise zbijene kuće

 

Intervju, Milovan Pisarri: Pitanje bugarskih zločina je potisnuto

"Iako verovatno preterane, brojke govore o ogromnim razmerima strahota kroz koje je prošlo civilno stanovništvo u Srbiji i Makedoniji pod bugarskom okupacijom u Prvom svetskom ratu. Program bugarizacije nastavljen je i nakon 1941.", rekao je istoričar, direktor Centra za primenjenu istoriju, u razgovoru s Nenadom Jovanovićem

 

Čitanje komšiluka

Naporedno praćenje susednih kultura donosi zadovoljstvo uočavanja razlika u zajedničkim procesima, a naš književni kritičar u tom vam smislu skreće pažnju na dva sjajna savremena rumunska i jedan turski crnotalasni roman koji kritički portretišu važne istorijske momente. Piše Saša Ćirić

 

TV rašetanje Borisa Rašete: Ovisni mediji

Od 1991. naovamo uvijek ista priča: slobodni, kritički mediji se guše, mijenjaju se samo izlike. Tuđman i HDZ ni u ludilu nisu htjeli pripustiti nikoga u eter, koji je bio zagušen režimskim i pararežimskim medijima. Iza prve "neovisne" televizije, Nove, stajao je krug Pašalićevih ljudi. Sada se, u kartelskom dogovoru A1 i HT-a, guši N1

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više