Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: Zagreb na vodi

Poplava i potres ogolili su probleme upravljanja glavnim gradom Republike Hrvatske. Sad je samo pitanje je li to dovoljno za konačni pad njegova dugogodišnjeg vladara

Smirivanje ‘Oluje’

Odluka o prvom dolasku u Knin na obilježavanje ‘Oluje’ za čelnike srpske zajednice nije jednostavna. ‘Kada sam rekao da se za to moraju stvoriti pretpostavke, htio sam naglasiti da bi bilo dobro da se spomenu žrtve i da ne bude poruka mržnje kao što su ‘nismo dovršili posao’ i slične. Ne radi se o uvjetovanju, nego dogovoru da ne čujemo ratne poruke i poruke bez empatije’, kaže Boris Milošević. Piše Jerko Bakotin

Aritmetika politike Marinka Čulića: Deformirane reforme

Hrvatska je uz dobar honorar pritekla u pomoć vodećim evropskim zemljama da se napokon otarase štetne politike radikalne štednje, ali taj je austerity, vidi vraga, kod kuće ostavila na snazi

Traljavi centaršut

Urnebesna je nedavno puštena priča o centrističkom pozicioniranju Domovinskog pokreta. Kad Miroslav Škoro i njegova družina dokazanih ultradesničara kažu da streme centru, to znači da centar nastoje pomjeriti na svoju huškačku marginu. Piše Hrvoje Šimičević

Brodotrogir bez posade

Broj radnika trogirskog škvera pao je s tisuću ljudi, koliko je tamo radilo prije privatizacije, na današnjih 340, uglavnom zaposlenih na minimalcu i razmještenih po raznim sestrinskim firmama koje se neprestano otvaraju i gase. Svaki prelazak radnika u novu firmu znači potpisivanje novog ugovora, a novi ugovori obično nose sve veće radne obaveze. Piše Igor Lasić

Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Makarski memento

Nakon tri hiljade spomenika srušenih u sveopćoj, gluhoj i slijepoj šutnji, tridesete godine sistematskog memoricida srušen je, eto, tri hiljade i prvi. I odjednom – šok i nevjerica

Intervju, Tihana Rubić: Sigurnost radnih mjesta i plaća standard je ljudskih i radničkih prava

Sigurnost koja se stalno provlači kao nostalgija prema bivšem sistemu nije zanemariva i to je nešto čemu ljudi teže, ali godinama nije dolazila do izražaja zbog pejorativnih karakteristika koje su se upisivale u termin socijalizma u Hrvatskoj. No s vremenom su pojmovi radništva, kolektivizma i solidarnosti dobili na značenju koje biva sve pozitivnije, govori docentica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Intervju vodio Dragan Grozdanić

Da je Tito čuo Miloševića, jezik bi mu iščupao!

Ivo Lučić donosi dijelove kazivanja nedavno preminulog generala Svetozara Ora, koji je s 15 godina stupio u partizane, u JNA ostao cijeli radni vijek, a do kraja života Titov sljedbenik: ‘Kaže Slobo, tome Hodži i svim tim da im jebem mater. Ma rekoh, šta to ti kažeš? Kaže, to što čuješ. Rekoh, da te čuje, Tito bi ti jezik iščupao! Tako smo se Slobodan Milošević i ja rastali. Nikad se više nijesmo sastali’

Reportaža: Brgudac, selo ponosno na NOB

Ovo ćićarijsko selo bilo je centar oružanog ustanka naroda Istre i mjesto odakle je preko 90 posto Istrijana otišlo u partizane. Godine 1944. bombardirali su ga Nijemci i kasnije u njemu izvršili pokolj. Brgudac danas ima čak osam antifašističkih spomenika, a na onom palim borcima za slobodu petokraka je nedavno obojena u crveno. Piše Davor Konjikušić

Lijek za nesreću

Solidarnom akcijom pojedinaca i institucija pružena pomoć stradalima u požaru: Bogdanu Petroviću iz Moravica je nabavljen materijal za gradnju nove kuće i on je počeo pripreme za lijevanje betonske deke. Piše Nenad Jovanović

Vučić sam na svijetu

Vučiću se nikad nakon izbora nije žurilo da u funkciju stavi parlament i vladu, a sada je u poziciji da mora odlučiti hoće li se naprednjaci osamiti na vlasti ili će je formirati sa SPS-om i SPAS-om, što bi pak značilo da opoziciju u parlamentu, makar formalnu, neće imati. Piše Zoran Daskalović

Era neodgovornosti

Izvorište neodgovornog ponašanja na međunarodnoj političkoj sceni nedvojbeno su Trumpove Sjedinjene Države. Sve američke optužbe na račun Rusije i Kine, a na red će kad-tad doći i EU, počivaju na tvrdnjama izrečenima bez predočenja ikakvih čvrstih dokaza. Piše Tomislav Jakić

Intervju, Lana Deban i Ljubica Letinić: Sigurne smo da je Desnica svoj roman pisao slušajući ga

Desnica je bio i glazbenik i to se u njegovoj rečenici čuje, čuje se i na razini ulomka i tematskih cjelina i cijelog trajanja ‘Proljeća Ivana Galeba’. I zato je taj roman, kao malo koji, zaslužio da bude prvi čitan naglas. Naročito smo ponosne zahvaljujući na prvom mjestu glumcu Zoranu Čubrilu koji je volio taj tekst i u svakom smislu pokazao da ga je dostojan, govore pokretačice platforme Book&zvook u intervjuu koji je vodila Nada Beroš

Gdje je nestala Jugoslavija?

Kao da je ono što se događalo u SFRJ istovremeno beskonačno udaljeno, a opet i prisutno i aktualno. Problem možemo formulirati i ovako: ako se raspala jedna država, je li se raspalo i društvo koje je ona činila, u svim svojim segmentima? Piše Srećko Pulig

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Vučić, ne Ardern

Kad se radi o peticijama, potpisao bih jednu, odmah, lakoruko i slasno, ako bi se pojavila. Potpisao bih peticiju za oduzimanje zvanja počasne građanke Novog Pazara premijerki Novog Zelanda Jacindi Ardern. Potpisao bih da joj se zvanje oduzme, jer nema ona šta da biva u društvu sa Vučićem

Feljton: Ždanov nije hteo da naše jedinice učestvuju u borbama za oslobođenje Beograda

‘Tek kad je Ždanov na svojoj koži uvideo da je otpor Nemaca mnogo jači nego što je pretpostavljao, složio se da u borbi učestvuju i naše jedinice’, napisao je Koča Popović 1948., kad su se zaoštrili odnosi sa SSSR-om. Tihomir Ponoš u tri nastavka donosi izbor iz pisane ostavštine ovog intelektualca i partizanskog generala, koja je dio Legata Koče Popovića i Leposave Perović pohranjenog u Istorijskom arhivu Grada Beograda, a odnosi se na događaje poput završetka Drugog svjetskog rata, sukoba sa SSSR-om i smjene srpskih liberala

TV rašetanje Borisa Rašete: Bandićeva laguna

Za poplavu u Zagrebu Milan Bandić opet je optužio – građane! Umjesto da se ‘razboli’ i povuče, on i dalje stoji kano klisurina i prkosi, izazivajući sve neotesanijim izjavama gnjev Zagrepčana koji ovakvog vlastodršca, elementarnu nepogodu, dožive jednom u stoljeću