Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

 

Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: Duhovni hir

Alemka Markotić i Krunoslav Capak demonstrirali su privrženost stožeraša Crkvi u Hrvata i tako još jednom, usred borbe s opasnim virusom, podsjetili što i tko im je najbitniji

 

After Ćurin

Ćurinov labirint vizualnih ideja možda će se još proučavati i možda će drugi crtači ući s njime u razgovor onako kako je on razgovarao s kulturom i autorima kojima je pripadao. Možda će netko napraviti nešto "Après Alem", "After Ćurin", "Au merveilleux Alem Ćurin", ali novih Alemovih ilustracija u Novostima više neće biti. Piše Nikola Bajto

 

Alem i djelo

Malo se tko ili što može usporediti s onim što je iza sebe ostavio Alem Ćurin, na ex-jugoslavenskoj, evropskoj ili svjetskoj razini. Opus od oko dvije tisuće novinskih ilustracija, briljantna knjiga eseja o stripovima, niz uspješnih izleta u prozu i poeziju, samo je dio onoga što nosi njegov potpis. A sve je počelo, sasvim očekivano, stripom. Pišu Hrvoje Šimičević i Mašenjka Bačić

 

Alem, meko ć

Taj galeb me je nekoliko mjeseci držao u uvjerenju da je Alem Ćurin zapravo upokojeni Hugo Pratt, koji negdje daleko crta likove naše ratne stvarnosti i srozanosti i šalje ih Feralu. Piše Sinan Gudžević

 

Uvrede & podmetanja Viktora Ivančića: Alem: sloboda

Lekciju koju mi je ilustrator tada očitao – i koja je, nakon apsolviranja, značajno utjecala na moje buduće uredničko držanje – nikada nisam zaboravio. Ona glasi: sloboda nije nešto što mi omogućuješ, već nešto što mi ne možeš oduzeti.

 

Višekratni profiteri

Da je učinak ustavne odredbe o nezastarijevanju ratnog profiterstva vrlo ograničen pokazuje i slučaj Josipa Gucića kojeg je Vrhovni sud oslobodio optužbe za ratno profiterstvo. "Tako se ona Rojsova fraza tko je jamio, jamio čini kao pravna istina u Hrvatskoj", kaže Sanja Barić. Piše Dragan Grozdanić

 

Aritmetika politike Marinka Čulića: Dvoglava krava

Nema nikoga od ključnih aktera u BiH ili u srpskom i hrvatskom susjedstvu koji nisu sudjelovali u sakaćenju ove zemlje. Ali svoj dio odgovornosti snosi i međunarodna zajednica koja je od nje napravila ustavno čudovište, napola unitarno, napola federalno, čega nema nigdje u svijetu

 

Mostarski poučak

Nakon dvanaest godina izborne apstinencije kad je riječ o biranju lokalne vlasti, građani Mostara opet su glasali uglavnom po etničkom kriteriju, što dovoljno govori o realnosti bošnjačkog zazivanja "građanske države". Jedini racionalni put za BiH jest da se i Bošnjaci, i Hrvati, i Srbi konačno pomire s time da neće ostvariti u miru ono što im nije uspjelo u ratu. Piše Ivica Đikić

 

Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Tekst inteligencije

Oderala glasnice dr. Alemka Markotić pozivajući građane da "Božić provedu s najužom obitelji" i "šire ljubav, a ne viruse", pa već sutradan na konferenciji za novinare požurila obavijestiti pučanstvo da će, naravno, "ići na ponoćku", jer "ide svake godine". I još "ne zna zašto je to toliki problem"

 

Intervju, Karin Doolan: Klasa, rod i dob isprepliću se u oblikovanju nejednakosti

Oni nižih stupnjeva obrazovanja, radnici, koji teže spajaju kraj s krajem i koji se primjerice osjećaju tjeskobno kada se uspoređuju s drugima vezano uz posao ili plaću, skloniji su iskazati pripadnost radničkoj klasi. Nalaz da se radnička klasa koja obavlja važne poslove osjeća tjeskobno u vezi svog posla ili plaće puno nam govori o društvenoj nepravdi. Intervju vodio Igor Lasić

 

Nek' klimatski dug plate bogati

Prema konceptu "poštenog udjela", najrazvijenije države trebale bi podnijeti najveći teret tranzicije prema zelenoj ekonomiji jer su se tijekom industrijske, odnosno fosilne ere najviše obogatile. Znaju se i egzaktne brojke koliki bi trebao biti "pošteni udio" SAD-a kao najvećeg globalnog zagađivača. Piše Tena Erceg

 

Muke po opoziciji

Srpska opozicija se puno lakše može složiti oko toga što će tražiti od Vučićeve vlasti da bi dobila šansu da je smijeni na izborima nego kad treba odlučiti što će napraviti sa sobom kako bi imala šansu da doista osvoji vlast. Piše Zoran Daskalović

 

Potonuće demokracije

Trebala se 2008. dogoditi svjetska ekonomska kriza, poput one iz 1930-ih godina, pa da i demokracija potone na ondašnju razinu. Pojava Trumpa na političkoj sceni logična je posljedica stanja karakterističnog za sva krizna vremena, koje sada razara i Europsku uniju. Piše Milan Gavrović

 

Neprijateljska propaganda Borisa Postnikova: Hrvatska do New Yorka

Otkud jedna malena, davno zatvorena zagrebačka izložba na stranicama The New York Review of Books? Što je to o Hrvatskoj doznala globalna publika, kako li je hrvatskoj publici ova vijest promakla? I oko čega su se točno sukobili Dubravka Ugrešić i njemački povjesničar Ulf Brunnbauer, ekspert za jugoistočnu Evropu?

 

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Vittorio Dini

U heroizaciji i mitizaciji Maradone profesor Vittorio Dini vidi paralelu sa ribarom Masaniellom koji je deset dana bio kralj Napulja, a zajedničko im je borba za priznavanje Juga, ne samo talijanskog ili argentinskog, nego Juga cijele Zemlje

 

Intervju, Jasmila Žbanić: Ne možemo graditi budućnost dok ne sahranimo svoju bol

Srebrenica je još uvijek teška tema. Svi smo se na neki način plašili da snimimo film "Quo vadis, Aida?" jer znaš da ulaziš u minsko polje. Sa svih strana je slijedila opasnost i to ne samo od ljudi koji negiraju genocid, nego ima onih koji misle da samo oni smiju pričati o genocidu. Intervju vodio Dejan Kožul

 

Zamke radikalnog feminizma

Nakon imenovanja Dorotee Šušak na mjesto izvršne direktorice Centra za ženske studije, na društvenim mrežama razvila se žustra rasprava u kojoj su nova direktorica i vodstvo Centra optuženi za transfobiju te razdvajanje trans od feminističke borbe. Piše Anja Kožul

 

TV rašetanje Borisa Rašete: Das ist Bandić

Juričanov film "Kumek", koji je otkupio RTL, trebao bi se zvati "Koja je ovo država" jer ne portretira Milana Bandića, već svijet u kojemu je Bandić moguć. To je sociološka vivisekcija našeg društva gdje je Bandić najsavršeniji primjerak lokalnog homo politicusa