Novosti

Politika

Najnovije Novosti od petka na kioscima: Poremećaj sličnosti

Iza Andreja Plenkovića su gotovo dvije i pol godine dokazivanja domoljubne pravovjernosti i učvršćivanja nekih od najtvrdokornijih zabluda HDZ-ove politike, uz neizbježno zaklinjanje u nauk Franje Tuđmana

Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: Zauvijek agresori

HDZ Andreja Plenkovića priprema Deklaraciju o položaju hrvatskog naroda u BiH. Koncipirana kao zbirka općih mjesta hrvatskog nacionalističkog narativa, Deklaracija prešućuje neprijateljsku i agresivnu politiku Franje Tuđmana prema toj državi, koju je htio podijeliti sa Slobodanom Miloševićem, kao i štetnu politiku HDZ-a BiH

Top lista nepotista

Nije nepotizam nova pojava u hrvatskom društvu. Dovoljno se sjetiti devedesetih, kada je ni manje ni više nego svoga sina Miroslava Tuđmana njegov otac, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, po uzoru na najljuće diktature postavio za šefa tajnih službi. Piše Goran Borković

Aritmetika politike Marinka Čulića: Prva crta Orbane

Posjet Viktora Orbana Hrvatskoj potvrdio je sve loše što se o njemu zna, ali i osvijetlio neke dobre strane, kao što je odbijanje diktata oko skupog američkog plina. No umjesto da hrvatske vlasti uzmu od njega to najbolje, one uzimaju najgore – slabo kamufliranu omrazu prema migrantima

Desni narezak

Donosimo sedam točaka na kojima Andrej Plenković dokazuje svoju domoljubnu pravovjernost, nastojeći obesmisliti desničarske i ultrakonzervativne optužbe za vođenje izdajničke i anacionalne politike. One dokazuju da premijera ponajprije zanima da sačuva svoju vlast u stranci, a ne da dubinski reformira HDZ. Piše Ivica Đikić

Carev glasnik

Tomislav Josić, savjetnik za branitelje gradonačelnika Ivana Penave, prozvao je prije nekoliko tjedana u eteru Hrvatskog radija neke od privedenih i optuženih vukovarskih Srba. Piše Saša Kosanović

Uvrede & podmetanja Viktora Ivančića: Pacijent na vlasti

Već duže vrijeme Bandićev je politički identitet u rukama saniteta, tako da se uhodala neka vrsta ambulantnog marketinga, s hitnom medicinskom službom koja ulaže svu svoju stručnost u podizanje raspoloženja birača

Vašingtonski modus

S padom Berlinskog zida u Vašingtonskom konsenzusu nađen je dobar recept i za tranzicijske zemlje. Tada se mijenja i politika prema Jugoslaviji: dotad su joj tepali da je ‘kapitalistička zemlja bez kapitalista’, a sada je upravo to moralo biti izbrisano s lica zemlje. Piše Milan Gavrović

Srpska posla Borisa Dežulovića: Dan mrmota

U Srbiji ni abeceda ne ide kao u ostatku sveta, pa kako posle A i B nikad u celokupnoj istoriji srpske ćirilice nije došlo C, tako ni posle četvrtog i petog oktobra nikad nije došao šesti. Na prste jedne ruke mogu da se izbroje dani srpske oktobarske revolucije

Intervju, Panagiotis Sotiris: Unutar EU-a nema prostora za progresivnu politiku

‘U Evropskoj uniji, kakva je sada, ne možete se riješiti mjera štednje. Grčka je samo ekstremni primjer. Sve države članice moraju imati proračune usklađene po pravilima EU-a, moraju voditi vrlo stroge politike. Ako je tome tako, onda ne postoji prostor za radikalnu, progresivnu politiku unutar konteksta EU-a’, govori politički aktivist u intervjuu koji je vodio Srećko Pulig

Čuvar sela duhova

Kao po komandi, u nekoliko sati 16. oktobra 1991. svi su mještani Prgomelja u dugoj koloni krenuli prema ravnici, ne znajući kamo odlaze, prisjeća se Mlađen Krajnović koji u selu bez drugih živih duša provodi tek dio godine. Piše Vladimir Jurišić

Crkveno i crno

Jedan od najužasnijih revizionističkih pothvata posljednjih godina održan je u prostorijama Sisačke biskupije, gdje su se, uz institucionalnu potporu Katoličke crkve, okupili brojni viđeniji revizionisti kako bi na ‘znanstvenom skupu’ dokazali da je ustaški dječji logor u Sisku bio obično prihvatilište, a ne mjesto gdje je umrlo više od tisuću mališana. Piše Hrvoje Šimičević

Od kulture do torture

Brojni socijalistički domovi kulture i drugi objekti kulturne namjene pretvoreni su u ratovima devedesetih u mučilišta i logore, čineći svojevrsni kulturologorski sustav. Neovisno o tome jesu li se nalazile u centru mjesta ili u predgrađima, pozornice kulturnih domova poslužile su za nanošenje neviđene patnje onima koji bi na njih bili dovedeni. Piše Dragan Grozdanić u povodu fotomonografije ‘Iza sedam logora: Od zločina kulture do kulture zločina’

Neprijateljska propaganda Borisa Postnikova: Žuti prsluk, bijela bunda

Lista od 42 zahtjeva žutih prsluka: to je, a ne razbijena glava Marianne, prava tragedija francuskih prosvjeda. Spoznaja da se za malo viši minimalac, kakvo-takvo oporezivanje bogatih ili podnošljivu cijenu goriva – stvari koje su do jučer bile temelj čak i najskromnijih socijaldemokratskih politika – danas mora boriti na barikadama

Intervju, Žarko Vijatović: Zagreb mi je neizmjerno nedostajao

‘Iz Zagreba sam otišao jer je stigma JNA bila toliko velika da u tom trenutku za mene više nije bilo prostora, ni za život ni za rad. Činjenica da sam među prvima dao ostavku na funkciju voditelja Izložbenog salona Doma JNA nije ništa promijenila. Bio sam obilježen, prijatelji bi prelazili na drugu stranu ulice da ih netko slučajno ne bi vidio u mom društvu’, govori fotograf. Intervju vodio Davor Konjikušić

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Izet i Lejla

Kad završi čitanje, Izet dođe do mene, klekne i kaže mi: ‘Drago dijete, šta ti je što toliko plačeš?’ To su prve riječi koje je Izet Sarajlić meni rekao. I onda mi je napisao evo ovu posvetu, na prvoj knjizi Sabranih djela koju sam iz Sarajeva donijela ovamo: ‘Za moju Sarajku u Konstancu Lejlu, ali da puno ne plače…’

Dobrota u doba mržnje

Simo Mraović je živio intenzivno, neopterećen materijalnim i medijskim probitkom, okružen prijateljima i uvijek spreman za slavljenje života. Za Novosti o njemu i njegovom književnom djelu govore izdavač Nenad Popović, novinarka Barbara Matejčić, glumac Filip Šovagović, knjižničarka Jasna Kovačević te pjesnik i kritičar Marko Pogačar. Piše Antonela Marušić povodom desete godišnjice smrti poznatog pjesnika, prozaista, novinara i kolumnista

Intervju, Predrag Ličina: Predsjednica je nešto najzabavnije što se dogodilo Hrvatskoj

‘Kad shvatiš da si napokon dobio superjunakinju koju nikad nitko neće nadmašiti u ovom cirkusu od zemlje, onda je potpuno nemoguće ne dati joj svoj glas na idućim izborima, pošto želiš da ova zabava s njom nikad ne prestane. Često me probude noćne more, sanjam da živim u Švedskoj ili Kanadi, gdje je čak i kralj, tj. kraljica ozbiljan čovjek’, govori režiser i autor knjige ‘Bljuzga u praskozorje’. Intervju vodio Goran Borković

TV rašetanje Borisa Rašete: TV slanina

Red mesa, red masti, odnosno po jedan loš komunist i po jedan dobar pop – ‘TV kalendar’ predvidiv je do bola. U izdanju od 8. prosinca saznali smo, na prvom mjestu, da je tog dana obnovljena Matica hrvatska, velik blok posvećen je Doorsima, Lennonu samo vijest među ostalima ‘ukratko’, a zavidan prostor dobio je nadbiskup Stadler…

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više