Novosti

Politika

Najnovije Novosti od petka na kioscima: Prst fašizmu

Siniša Labrović i brojni drugi umjetnici govore za Novosti zašto su napustili Hrvatsku, koliko je odlazak težak i kako izgleda život tamo gdje se kultura uglavnom cijeni, a fašizam uglavnom kažnjava: ‘Živjeti u 21. stoljeću u bešćutnoj mafijaškoj državi koju ne zanima kultura i obrazovanje postalo je neizdrživo’

Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: Dvor za afere

Predsjednica se založila za rebrendiranje Hrvatske i to nekoliko dana prije nego što je objavljena informacija o kontaktima njezina savjetnika s čovjekom koji je za Mamićeve potrebe izradio falsificirane SMS-ove radi pokušaja kompromitacije bivšeg državnog odvjetnika… Zaista je teško zamisliti ozbiljnu reformu koja ne bi započela ukidanjem predsjedničkog dvora

Šetači-preletači

U aktualnom sazivu Sabora dosad je čak dvadeset i dvoje zastupnika promijenilo stranku ili su svoju političku karijeru odlučili nastaviti kao nezavisni. SDP je ostao bez njih sedam, ali osipanja nije pošteđen ni vladajući HDZ. Najveći dobitnik je stranka Milana Bandića, koja je od jednog dogurala do deset mandata i tako postala četvrta snaga u parlamentu. Piše Dragan Grozdanić

Aritmetika politike Marinka Čulića: Ustašo-četnikizacija Evrope

Iz današnjeg kuta izgledaju naivno mirovni napori međunarodne zajednice devedesetih godina u zemljama ex-Jugoslavije. Naime, ovdašnji su nacionalizmi bili neka vrsta desne ‘avangarde’, putokaz onome što se danas događa u Evropi i Sjedinjenim Državama

Andrej u komšiluku

Banjalučka najava koalicije ČovićDodik očekivan je rezultat dvadeset sedmogodišnje združene politike Zagreba i Mostara, obilježene zazorom spram postojanja stabilne i integriranije Bosne i Hercegovine. Hrvatski premijer i predsjednica u potpunosti su stali iza Čovića. Piše Ivica Đikić

Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Offshore za ubojice

Prije Zdenka Grbavca iz Bosne i Hercegovine u Jedinu Im I Vječnu Hrvatsku bježali su i Željko Džidić, i Tadija Šunjić, i Velibor Bogdanović, i Zlatan Mijo Jelić, i deseci drugih zločinaca i ubojica, na čelu sa slavnim Dominikom Ilijaševićem Comom

Odlaziš kada nemaš više što izgubiti

Siniša Labrović, Srećko Horvat, Dubravka Ugrešić, Marko Pogačar, Oliver Sertić i Ivana Sajko govore zašto su napustili Hrvatsku, koliko je odlazak težak i zašto se ipak ne namjeravaju vratiti, kako izgleda život tamo gdje se kultura uglavnom cijeni, a fašizam uglavnom kažnjava i koja je cijena slobode ako ne želiš pristati na stalni osjećaj ugroženosti u vlastitoj državi. Piše Ana Brakus

Ustaše vole malu djecu

Ne bi li izlobirao svetački status Stepincu, kler sudjeluje u prekrajanju povijesti ustaških dječjih logora. Urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić, koji je prvi objavio revizionistički feljton Igora Vukića o Jasenovcu, tvrdnju o ‘najvećem i najzloglasnijem logoru za djecu u Sisku’ nazvao je gnjusnom laži. Piše Hrvoje Šimičević

Intervju, Davor Sučić alias Sejo Sexon: Da sam mlađi, možda bih i ja otišao

‘Mladi ljudi su shvatili da će veće šanse imati u dalekom svijetu gdje nemaju ni prijatelja ni komšiju, ali postoje kriteriji koji su ovdje nestali. Oni zapravo traže poštenu utakmicu, a tamo gdje se igra pošteno, pravi igrači doći će do izražaja. Zato odlaze u Irsku, Njemačku… Ima jedan vic. Kaže, kako pametni Bosanac zove glupog Bosanca? Telefonom iz Dublina’, govori frontmen Zabranjenog pušenja u razgovoru s Goranom Borkovićem

Stabilizacija restrukturacije

Evo još pet poduzeća i sektora čija tektonika ne ulijeva spokoj: Brodosplit, Petrokemija, sektor energetike, zbrinjavanje otpada i drugi stup mirovinskog osiguranja. Predsjednici će sve to, čini se, biti prvi glas. Piše Igor Lasić

U pustinji neoliberalizma

U publikaciji ‘Uzroci i rješenja za Brexit’ novinari, aktivisti, stručnjaci i članovi Laburističke stranke pišu o životu običnih građana Velike Britanije, među kojima se Brexit kalio godinama prije nego što je eksplodirao u referendumu, u kojemu je naročito radnička klasa vidjela priliku da ‘nametne svoju moć, dovede u pitanje autoritet i zahtijeva puno poštovanje’. Piše Tena Erceg

Intervju, Ivana Dragičević: Europa se može presložiti na Salvinijev ili Varufakisov način

Paradoksalno je da sada brojne politike koje dolaze iz Europske komisije, ako ih očistite od birokratskog jezika, govore isto ono što je govorio i Varufakis – sistem ne funkcionira jednako za sve, treba ga posložiti na poštenijim, jednakijim osnovama’, tvrdi novinarka i autorica knjige ‘Nejednaki’. Intervju vodio Jerko Bakotin

Neprijateljska propaganda Borisa Postnikova: Brendsjednica države

Prema Kolindi Grabar-Kitarović, osnovni problem brendiranja Hrvatske u tome je što ‘sami ne kreiramo svoj imidž’. Umjesto nas, to čine drugi. Oni imaju ‘puno bolju percepciju o Hrvatskoj nego što je imamo mi sami’. A to ‘ne želimo i nećemo dopustiti’. Odnosno: slika Hrvatske u svijetu zapravo je sasvim dobra, i mi to obavezno moramo promijeniti

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Jauß i Fujifilm

Stane Kelter kraj tamne ploče na zemlji, na kojoj piše Jaußovo ime i prezime, pogledam u podnožje one skulpture, nema na njoj one pločice sa imenom umjetnice. Zavučem ruku u džep svoje jakne, da izvadim fotoaparat, kad aparata – nema! Drugi džep, pa opet prvi, pa unutrašnji, nema!

Divna, pobunjena, beskompromisna

Dnevnik Divne Zečević snažno je i emotivno štivo u kojem do izražaja dolaze njen feminizam i nacionalni identitet. Na momente se čini kao da zapisi govore o sadašnjem duhu vremena u kojem je nesigurnost postala konstanta. ‘Prava postoje na papiru, ali u praksi jedva će ići na kapaljku. Pobjednici glume kršćane. Najpametnije će učiniti oni koji odu iz Hrvatske, bilo kuda tko može, tko je mlad, tko ima djecu’, napisala je ratne 1995. Piše Davor Konjikušić

Intervju, Boris Liješević: Glumci osamdesete doživljavaju kao radost života

‘Bilo je to doba Kulušića, ‘Blue Moona’, svirke i gotovo opsesivne želje da se bude različit; Branka Trlin na probu je donijela svoju kožnu jaknu koju je nosila u Kulušiću. Svi do jednog sjećaju se tog vremena kao doba neponovljive individualnosti koja je sve više nestajala, a kulturna, nacionalna i ideološka uniformnost je sve više nadirala’, govori kazališni redatelj povod premijere predstave ‘Blue Moon’. Intervju vodio Bojan Munjin

TV rašetanje Borisa Rašete: Sabotirani ‘Saboteri’

Odličnu norvešku seriju, koja govori o njemačkim pripremama za proizvodnju atomske bombe i nastojanjima saveznika da ih onemoguće, geniji s Prisavlja pustili su na trećem programu, koji gleda minimalan broj ljudi, umjesto da je stave na prvi. Bačen novac, rastjerana publika

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više