Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: Vlada utvara

Ekipa Andreja Plenkovića odbila je dati 45 milijuna kuna mjesečno za plaće radnika Uljanika čime bi se podmirile potrebe stvarnih ljudi, a istodobno ne želi otkriti koliko je novca spiskano na gađanje fantomskih neprijatelja na vojnoj vježbi Velebit 18, militarističkom cirkusu koji je ushitio ministra Damira Krstičevića do zabrinjavajućeg nivoa

Savez rušitelja

Prošle subote u Vukovaru radilo se o građenju saveza desno od sadašnjeg HDZ-a: Esih-Hasanbegović, Most nezavisnih lista, U ime obitelji, Hrast, pojedini politički ambiciozni umirovljeni generali, neke pravaške frakcije… I Velimir Bujanec kao medijsko-organizacijski dirigent glasila što podržavaju i raspiruju antisrpstvo kao model rušenja Plenkovića. Piše Ivica Đikić

Aritmetika politike Marinka Čulića: Bičevanje Komšića

Ima logike u zahtjevu hrvatskih čelnika da Hrvati biraju svog člana Predsjedništva BiH, ali ipak su sami krivi za izborni poraz. Jedini način da Čović bolje prođe bio je taj da podršku traži i među drugima, a ne samo Hrvatima, da se dakle postavi upravo kao omraženi Komšić

Živo im se grebe

Istup zastupnice Mosta potaknuo je žene da progovore o različitim oblicima nasilja koje su doživjele u hrvatskim bolnicama: zlostavljanju tijekom trudnoće i poroda, povredi prava na privatnost, nametanju vjerskih uvjerenja i osjećaja srama te uskraćivanju medicinske usluge pobačaja i kontracepcije. Piše Ana Brakus

Uvrede & podmetanja Viktora Ivančića: Masa i Šeks

Zbiljsko zalaganje za progon ratnih kriminalaca predstavljalo bi u slučaju Vladimira Šeksa prvorazredan samodestruktivni angažman. Da se metuzalem HDZ-a uistinu ‘protivio tome da se puštaju ratni zločinci’, danas bi posve sigurno – i posve zasluženo – trunuo u zatvoru

Ličko rukovanje poviješću

Državni arhiv u Gospiću lani je uz potporu Ministarstva kulture objavio ‘Leksikon Ličana’ u kojem su ustaški ministri, zapovjednici i drugi zločinci poput Mile Budaka, Jure Francetića i Andrije Artukovića predstavljeni uglancanim biografijama. Prešućeno je da je Budak potpisivao rasne zakone, ali se zato u detalje objašnjava kako je pisao fikciju. Piše Hrvoje Šimičević

Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Samo fino i perfidno

Nepismenost se popela poput vlage, i danas nije aktivno nepismen samo socijalni talog, ni samo niže društvene kaste, što bi predsjednik Tuđman rekao ‘stališi’: danas su aktivno nepismeni svi, od nogometnih navijača do novinskih urednika, od ministara do premijera, od ratnih veterana do predsjednice Republike

Crkveni vjerojauk

’Vjeronauk je izborni predmet i tu činjenicu neće promijeniti nikakvi dopisi i ‘preporuke’. Pa ipak, zanimljivo je kako Katehetski uredi pozivaju državu na odgovornost po zakonima koje tumače isključivo onako kako im odgovara. Kako je počelo, još samo nedostaje da zatraže da se nastava vjeronauka ubaci i u autoškole’, kaže teolog Dalibor Milas. Piše Dragan Grozdanić

Pješke iz Beograda u Cetinsku krajinu

Iako je od njegovog pothvata prošlo 12 godina, još uvijek je jedinstven način na koji se Vladimir Marinko odlučio vratiti rodnom kraju iz kojeg je davno otišao: ‘Pješačeći kroz Bosnu nailazio sam na divne ljude, bilo da sam išao kroz srpska ili muslimanska sela. Čašćavali su me hranom i prenoćištem.’ Piše Vaska Radulović

Smanjinsko obrazovanje

Antimanjinska atmosfera, iseljavanje mladih, neprovođenje zakona i međunarodnih konvencija te nedostatak logističke podrške roditeljima utjecali su na smanjenje broja učenika koji se školuju na srpskom jeziku i pismu. Tako u Kninu, gdje prema posljednjem popisu stanovništva živi 3.551 pripadnik srpske manjine, nastavu po modelu C pohađa 56 učenika. Piše Paulina Arbutina

Intervju, Davor Škrlec: Odlagalište u Dvoru nije prijetnja

’Slučaj Dvora promatram kao neuspješnu komunikaciju s lokalnom zajednicom. Hrvatska ima obvezu izgradnje takvog odlagališta i ako ga ne izgradi, onda će to napraviti Slovenija. Osim toga, ne radi se o odlaganju istrošenog nuklearnog goriva, tako da ne postoji opasnost od zračenja – više vas zrači osoba koja pored vas leži u krevetu’, govori nezavisni zastupnik u Europskom parlamentu u intervjuu koji je vodio Nenad Jovanović

Trista jada zbog Rijada

Nestanak novinara Džamala Kašogija u saudijskom konzulatu u Istanbulu mnogim glavešinama na zapadu stvara nervozu jer ugrožava njihovu poslovnu suradnju sa Saudijskom Arabijom, a posebno Trumpu koji usto ima namjeru uskoro pokrenuti sankcije protiv Irana. Piše Tena Erceg

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Pustošenje Evrope

Od svih stanara, posjednika, vlasnika zamka u Gottliebenu meni bi najdraže bilo da sam mogao upoznati Wilhelma Muehlona, čovjeka koji je trinaest godina hodio kuda i sam hodim ove jeseni, a bio je proglašen narodnim neprijateljem od zločinaca koji su vodili dva najstrašnija rata u povijesti

In memoriam: Milena se zove. To jedinstveno čudo

‘Jednostavno je bilo nemoguće da Milenu Dravić ne volite’, sažeo je Branko Cvejić doživljaj onih koji su poznavali veliku glumicu. ‘Vole je reditelji, producenti, Romi i milioneri. Bosanski rudari, patrijarsi lično, hodže i kardinali. A naročito po kišnom vremenu, vole je milicioneri, baštovani i apotekari…’, spjevao je o njoj Dušan Makavejev. Piše Bojan Munjin

Neprijateljska propaganda Borisa Postnikova: Kokaškola

Na javnim sveučilištima otvaraju se Coca-Colini hubovi za studente, a nešto što bi prije deset godina, u jeku borbe protiv komercijalizacije obrazovanja, bilo nezamislivo, danas je postalo normalno. Odgojili smo, izgleda, generacije koje više ne primjećuju nikakvu razliku između mjesta za edukaciju i mjesta za korporaciju, učionice i točionice, škole i Coca-Cole

Antikomunistička čorba

Izložba koja nenaučnim metodama u isti koš trpa Džonija Štulića i Franju Tuđmana, Rudija Supeka i Bruna Bušića, praksisovce i ustašku emigraciju, nastala je u sklopu evropskog projekta COURAGE, kukavičkog pokušaja prekrajanja kulturne povijesti socijalističke Jugoslavije. Piše Igor Lasić povodom izložbe ‘Arheologija otpora – otkrivanje zbirki kulturne opozicije u socijalističkoj Hrvatskoj’ u zagrebačkom Hrvatskom državnom arhivu

Feljton Nesvrstani (5/5): Kulturne politike

‘Na početku pokreta povezuju se kulturne politike i imperijalizam. Govori se o tome da se nesvrstane države trebaju domoći artefakata koji su im otuđeni i stavljeni u muzeje na Zapadu. Počelo se govoriti i o tome da oslobođene nacije trebaju započeti sa značajnijom proizvodnjom vlastite kulture i umjetnosti’, kaže kustosica Bojana Piškur. Piše Srećko Pulig

TV rašetanje Borisa Rašete: Napoleon ruske revolucije

Rusija je počela sramežljivo reflektirati Oktobar pa su snimili nekoliko filmova i serija o ključnim ljudima i događajima rodnog mjesta moderne povijesti. Serija ‘Trocki’ jedan je od vrhunaca te refleksije, a na ekrane naših televizija doći će, naravno, na sveto nigdarjevo