Iako je broj pripadnika nacionalnih manjina zaposlenih u državnim i javnim službama u konstantnom padu, čini se da se desnica neće smiriti sve dok se njihov udio u tom sektoru ne svede na golu nulu. Posebno ih žulja preostalih 584, odnosno 2,3 posto Srba zaposlenih u hrvatskom Ministarstvu unutarnjih poslova. Ranijih su godina imena dobrog dijela njih, upakirana u "Popis srpskih terorista u MUP-u", kružila bespućima interneta, a ovih dana je, uoči 25. godišnjice završetka procesa mirne reintegracije, za potpirivanje nove runde hajke poslužio disciplinski postupak pokrenut protiv 21-godišnjeg policajca M. Ć. iz Mirkovaca kraj Vinkovaca. U Božinovićevom ministarstvu i Sindikatu policijskih službenika Hrvatske potvrdili su nam da je riječ o jedinstvenom slučaju s kojim se dosad nisu susreli, a odigrao se početkom studenog prošle godine.
Mladi policajac srpske nacionalnosti, inače zaposlen na graničnom prijelazu Tovarnik, tada se nepromišljeno uvalio u pravni vrtlog iz kojeg se sada pokušava izbaviti pomoću odvjetnika. Budući da uz hrvatsko ima i srpsko državljanstvo, M. Ć. je upisan u knjigu srpskih vojnih obveznika pa se, kako to propisuje tamošnji Zakona o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi, s navršenih 18 godina bio dužan javiti u jedan od lokalnih centara Ministarstva odbrane i upisati u vojnu evidenciju. U Srbiji je obavezni vojni rok ukinut s prvim danom 2011. i otad u vojsku idu samo oni koji to dobrovoljno žele. No iz Ministarstva odbrane početkom svake godine podsjećaju da su upis u vojnu evidenciju i služenje u rezervnom sastavu ostali obavezni, pri čemu preko propagandnih video-uradaka i oglasa u medijima ističu da je to "jedini kontakt koji će mladići ostvariti s vojskom" te kako nema razloga za izbjegavanje takvog upisa "jer on ne podrazumeva automatsko upućivanje lica na odsluženje vojnog roka ni bilo kakvo angažovanje" u oružanim snagama Srbije.
Isto pravilo vrijedi za muškarce s dvostrukim državljanstvom kao što je M. Ć., s tim da oni imaju mogućnost da tu obavezu reguliraju u jednoj od država čiji su državljani i potom se jave u nadležno diplomatsko-konzularno predstavništvo. Onima koji se uopće ne odazovu na poziv, objašnjavaju dalje iz srpskog ministarstva, ne može se izdati uvjerenje o upisu u evidenciju, što je neophodno za ostvarivanje dijela prava, te im prijeti kazna od 10 do 50 tisuća dinara ili do 60 dana zatvora. Zbog toga im nakon nekog vremena isti poziv šalju u pismenom obliku. Od 2019. do kraja 2022. godine na adresu M. Ć.-a u Šidu, gdje njegova obitelj posjeduje nekretninu, odaslali su ih četiri, a mladić se odazvao na posljednji. "Imenovani se u novembru 2022. javio Centru Sremska Mitrovica gde je uveden u vojnu evidenciju. Tom prilikom je popunio obrazac u kome je naveo i podatke o boravištu u Hrvatskoj i zaposlenju, kao i da ima hrvatsko državljanstvo", javljaju iz srpskog Ministarstva odbrane.
Dok u Srbiji poručuju da je mladić postupio u skladu sa zakonom, u Hrvatskoj mu se kao otegotna okolnost uzima što o svemu nije obavijestio svog neposredno nadređenog u MUP-u. Zbog toga je, objasnio je glasnogovornik Policijske uprave vukovarsko-srijemske Dragoslav Živković, "teško naštetio interesima službe i njezinu ugledu, a time je dovedena u pitanje njegova dostojnost za obavljanje policijske službe". Živković je dodao da je 21-godišnjak udaljen iz vukovarske policije 7. studenog 2022., odnosno prije nego se iz Srbije uopće vratio u Hrvatsku, "jer su povreda dužnosti i posljedica povrede nespojivi sa službom koju obavlja dok traje disciplinski postupak".
M. Ć. ne želi razgovarati s novinarima pošto, kako poručuje, s odvjetnikom priprema svoju obranu. To je mogao raditi u miru da se u slučaj nije upleo Nikola Kajkić, nezavisni vijećnik u Skupštini vukovarsko-srijemske županije, kojeg su svojedobno u izbornoj trci za župana podržali Most i Hrvatski suverenisti. Kajkić, inače redovni gost profašističke "Bujice", do jeseni 2020. također je bio zaposlen u PU vukovarsko-srijemskoj, gdje je kao inspektor istraživao ratne zločine počinjene devedesetih. Iz policije je izbačen nakon što je otkriveno da je falsificirao službenu bilješku iz koje proizlazi da je razgovarao sa svjedokinjom zločina koji se uopće nije dogodio. Paralelno je na Facebooku objavio imena Srba za koje tvrdi da su okrvavili ruke na Ovčari i u Veleprometu, a posvetio se i podizanju kaznenih prijava protiv aktualnih i bivših državnih odvjetnika te našeg kolege Borisa Dežulovića zbog kolumne "Jebo vas Vukovar".
Iako je Kajkić u istom navratu ostao i bez funkcije predsjednika strukovnog sindikata, u vukovarskoj policiji i dalje ima čvrste veze preko kojih dobiva povjerljive podatke. Otud mu i informacija da je protiv M. Ć.-a pokrenut disciplinski postupak, koju je – uz njegov puni identitet, fotografiju i lažnu tvrdnju da je suspendirani 21-godišnjak "zadužio uniformu i drugu opremu" jer Aleksandar Vučić "po Hrvatskoj mobilizira policajce i civile za rat na Kosovu" – objavio 16. prosinca 2022. na svojoj Facebook stranici. Otvoreni lov na policajca i njegovu djevojku potaknuo je u još nekoliko narednih postova ispod kojih se i dalje nižu najsuroviji govor mržnje i prijetnje. "Četničkom teroristu odmah oduzeti državljanstvo", "Sve traktoraše treba preispitati i krive pozatvarati", "Pukni puško, dokle više ovako", "Istjerati iz Hrvatske", "Objesiti ga za muda i izložiti na Trgu bana Jelačića", "Osuditi na smrt vješanjem", navijaju Kajkićevi fanovi, među kojima ima i onih koji se zalažu za konačno rješenje. "Ovo više nema nikakvog smisla. Idemo da svi Srbi odu iz Hrvatske", predlaže jedan dok drugi nastavlja: "Postoji popis stanovništva pa neka ih kupe sve redom".
Hajka se ovih dana prelila na veći broj mainstream medija, koji su, Kajkićevim rječnikom, odreda stali izvještavati o graničnom policajcu "pozvanom na regrutaciju i mobilizaciju", a koji je potom "prošao proces novačenja" jer je "htio u tajnosti otići u vojsku Srbije". Nije dugo trebalo čekati ni na Ivana Penavu. "Apsolutno je nevjerojatna situacija da se čovjek unutar sustava Ministarstva unutarnjih poslova nađe i odazove pozivu za mobilizaciju druge države. Da, recimo, nije u pitanju potencijalni rat i sukob na Kosovu, nego u Hrvatskoj, što bi taj čovjek u tom slučaju napravio? Bi li hrvatski policajac bio u službi napada na Hrvatsku?", rekao je vukovarski gradonačelnik. Njegov kolega iz Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić tu je priliku pak iskoristio za još jedan napad na manjinska prava proizašla iz Erdutskog sporazuma i aktualnu koaliciju HDZ-a i SDSS-a, tvrdeći da "po svim pravilima, policajac ili vojnik ne bi smio imati dvojno državljanstvo".
Potaknuti javnim napadima na svoje zaposlenike srpske nacionalnosti, iz MUP-a poručuju da je uvjet za prijem u policiju hrvatsko državljanstvo "dok nacionalnost nije zakonski uvjet niti je kategorija koja predstavlja odlučujući faktor prilikom provođenja postupka prijama u službu". Svako drugo postupanje, dodaju, bilo bi u suprotnosti sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije, uz zaključak kako osoba koja ima dvojno državljanstvo može biti zaposlenik MUP-a i proći nužnu sigurnosnu provjeru.
Uostalom, dodajemo mi, osobe koje posjeduju dvojno državljanstvo u Hrvatskoj su obavljale i još uvijek obavljaju daleko više funkcije od one službeničke. Na ovome mjestu zabilježit ćemo samo neke od njih: Dragana Lozančića i Daniela Markića, bivšeg i aktualnog ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije te Tihomira Oreškovića, instant premjera s najkraćim mandatom u povijesti RH. Sreća njihova da su u pitanju američka, francuska i kanadska domovnica, a ne ona srpska.
