Ratno zrakoplovstvo nacističke njemačke bombardiralo je 24. kolovoza 1940. godine, u vrijeme Bitke za Britaniju, London. Vjerojatno slučajno. Sljedećega dana britansko ratno zrakoplovstvo bombardiralo je Berlin po naredbi premijera Winstona Churchilla. Ciljevi su bili aerodrom Tempelhof i industrijsko središte Siemensstadt. Na glavni grad Njemačke i njegovu okolicu bombe je bacio 81 avion. Šteta nije bila velika. No, psihološki efekt na nacistički režim bio je velik. Samouvjereni zapovjednik Luftwaffea Hermann Göring do tada je tvrdio da nijedan njemački grad neće biti bombardiran. Od tog su datuma i stanovnici Berlina posta(ja)li svjesni da i oni mogu biti meta zračnog bombardiranja i da njihova zaštita u ratu nije apsolutna.
Dapače, samo tri dana kasnije RAF je ponovno bombardirao Berlin, šteta je i tada bila mala, a psihološki efekt znatan. Psihološki efekt bio je znatan i po britansko stanovništvo; ono je postalo svjesno da u ratu oni nisu samo oni napadnuti, napadnuti mogu biti i neprijateljski civili. Njemačka je nakon toga promijenila način vođenja zračnog rata protiv Velike Britanije. Pokrenuti su veliki, osvetnički napadi na gradove. U bombardiranju Londona, Coventryja, Liverpoola i drugih gradova stradale su tisuće civila. Ta njemačka promjena načina ratovanja dala je britanskom ratnom zrakoplovstvu nužan predah. Do tada su primarni ciljevi njemačkog zrakoplovstva bili vojni aerodromi i radarske instalacije. Upitno je bi li takve napade RAF uspio izdržati da su nastavljeni.
U utorak 30. svibnja formalno nepoznati netko izveo je napad dronovima na glavni grad Ruske Federacije Moskvu. Pogođeni su rezidencijalni dijelovi grada, ozlijeđeno je dvoje ljudi (ni jednom ne treba bolnički tretman), a materijalna šteta je mala. Psihološki efekt po stanovništvo teško je dokučiti zbog strogo nadziranih ruskih medija. Sudeći prema izjavama stanovnika pogođene četvrti straha nema. Ruski mediji pretpostavljaju da je napad osveta za napad dronovima na sjedište ukrajinske obavještajne službe izvršen nekoliko dana prije napada na Moskvu.
Ukrajina nije potvrdila da je ona izvršila napad, kao što nije potvrdila da je izvršila bilo koji napad dronovima, ili na drugi način, na teritoriji Ruske Federacije od početka napada Rusije u veljači prošle godine. Rusko ministarstvo obrane objavilo je da je napad izvršen s osam dronova, pet ih je srušila protuzračna obrana, tri su onesposobljena elektroničkim zaštitnim mjerama. Ruska platforma Telegram, sa sjedištem u Dubaiju, je putem svog kanala Baza objavila da je napad izvršen s 25 dronova, većinu je srušila protuzračna obrana, tri su pogodila stambene zgrade, ali detonatori nisu aktivirani. Tu informaciju prenijela je i Meduza, ruski antiputinovski portal sa sjedištem u Latviji.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin nekoliko sati nakon napada najavio je osvetničke udare po ciljevima u Ukrajini. Napad dronovima za njega je "jasan znak terorističke aktivnosti" kojem je cilj "potaknuti odgovor Rusije". Stanovništvo Ukrajine bi trebalo znati "u što ih sadašnje vodstvo njihove zemlje gura", poručio je ruski predsjednik. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin je, i on putem Telegrama, izjavio da je nekoliko zgrada malo oštećeno, a guverner moskovske regije Andrej Vorobjov kazao je da su građani više okruga mogli čuti eksplozije prouzročene djelovanjem protuzračne obrane.
Mnogo žučnije reagirale su formalno manje važne, ne nužno i manje utjecajne osobe. Televizijski voditelj Vladimir Solovjov kojega se smatra glavnim proputinovskim i proratnim propagandistom poručio je da stanovnici ruskih gradova trebaju shvatiti da se bore protiv NATO-a i založio za "demontiranje" Kijeva, Odese, Dnjipra, Lavova i Ivano-Frankivska. Oglasio se i "Putinov kuhar", zapovjednik zloglasne plaćenićke skupine Wagner Jevgenij Prigožin. Ponovno se, a što mu je česta navada u posljednje vrijeme, obrušio na ministarstvo obrane i vojni vrh. "Smrdljiva stvorenja, što radite? Vi ste stoka. Izvucite guzice iz svojih ureda. Postavljeni ste da branite zemlju… Vi ste ministarstvo obrane! Zašto, dovraga, dopuštate tim dronovima da dolete do Moskve?" i zaključio "upozorio sam na ovo mnogo puta, ali nitko nije htio slušati". I dok službena Moskva učinak napada minimizira, ona manje službena i sve glasnija i u njima pronalazi priliku za politički obračun s nomenklaturom.
Napad od utorka nije prvi, početkom svibnja dronom je napadnut Kremlj, bez ikakvih većih posljedica. Napad je izvršen u vrijeme kada ruski napadi dronovima na gradove postaju sve češći i intenzivniji. U dva dana, ponedjeljak i utorak, Kijev je četiri puta napadnut dronovima, a u tim napadima bilo je i mrtvih i ranjenih.
Obje strane koriste dronove od početka rata. Isprva ih je Ukrajina primarno koristila za napade na ruske invazijske snage, posebno oklopno-mehanizirane formacije. No, napadi na Moskvu imaju neskrivene poruke – ni pripadnici ruskog režima ni građani glavnog grada nisu i ne mogu biti sigurni. Ukrajinska obavještajna služba ionako se hvali da uvijek zna gdje su Putin i Prigožin (iako u vrijeme napada na Kremlj Putin nije bio u njemu). Jasna je to poruka i stanovnicima: kad već nisu sigurni stanovnici Ukrajine, neće biti niti stanovnici Rusije, a ruski režim ne može jamčiti potpunu zaštitu ruskog stanovništva i teritorija što pokazuju i učestali ukrajinski napadi na Belgorod.
Napad na Moskvu od utorka znak je zaokreta u rusko-ukrajinskom ratu. Napadnuta je rezidencijalna četvrt bogataša koja se smatra moskovskom istoznačnicom Beverly Hillsa blizu koje je i Putinova dača. Tim napadom ukrajinske vlasti demonstrirale su odlučnost u tome da rat dovedu pred, a ako je ikako moguće i preko, kućnog praga Rusa. Ukrajina tvrdi da u napade nije umiješana. Dapače, piše se i o tome da je iza tih napada Kremlj koji bi lažnim napadima sebi odriješio ruke i intenzivirao rat. No, i američki obavještajci zaključili su da je napad vjerojatno djelo Ukrajine. Moskva je napadnuta dan nakon što je prvi čovjek ukrajinske vojne obavještajne službe general Kirilo Budanov najavio da će uslijediti brz odgovor na ruska bombardiranja ukrajinskih gradova. Napad ima smisla i u kontekstu aktualnih sabotaža koje ukrajinski gerilci, navodno ruske proukrajinske diverzantske skupine, izvode po Ukrajini.
Akcija u belgorodskoj regiji samo je najpoznatija; bilježe se sabotaže na željeznici i elektroenergetskoj mreži. Sve to podsjeća na britanske saboterske operacije iz Drugog svjetskog rata koje je inicirao Churchill nadajući se da će njima zapaliti Europu i dići ju protiv nacističke tiranije. Usprkos zanemarivoj šteti napad je otkrio i slabost ruske protuzračne obrane. Iako je većina dronova srušena, činjenica da su doletjeli do Moskve jasno potvrđuje tu slabost. Sve to se događa u vrijeme navodne pripreme velike ukrajinske ofenzive, javno izrečenih tvrdnji da u ovom trenutku ne postoji ni minimum preduvjeta za mirovne pregovore i dogovora o ukrajinskoj nabavi nove tranše zapadnog oružja i opreme. Radi se o američkim borbenim zrakoplovima F-16 koje bi vojske koje njima raspolažu (belgijska, danska, portugalska, a u konačnici najviše američka) donirali Ukrajini. Washington se tome opirao, ali je na kraju, kao i u prethodnim slučajevima nabave modernog američkog oružja, popustio. I iz toga se može zaključiti da smirivanje rata ne treba očekivati.
Napad dronovima na Moskvu rizičan je potez Kijeva. Ti napadi mogu izazvati defetizam kod ruskih građana, ali mogu rezultirati i nemilosrdnim protuudarom za što Rusija sigurno ima snage. Intenziviranje ruskih napada dronovima bilo bi za Ukrajinu, ali i njene zapadne saveznike veoma skupo. Jedan iranski dron Shahed kojega koristi ruska vojska košta 20 tisuća dolara, jedan američki projektil Patrion kojim (istina, ne samo njime) ukrajinska vojska ruši te dronove košta četiri milijuna dolara. Zalihe američke vojske nisu beskrajne, a valja imati na umu i da u Pentagonu kalkuliraju i sa svojim vlastitim potrebama, posebno u slučaju rata s Kinom zbog Tajvana.
