U saborskoj raspravi o rebalansu proračuna zastupnik SDSS-a Boris Milošević podsjetio je da je ovo prvi rebalans proračuna od ulaska u eurozonu, ali i unazad nekoliko godina. Pohvalio je Vladine mjere, ali upozorio i na nedostatke.

- Ono što nam nedostaje i čega nema u ovom rebalansu, jest to da idemo jače prema smanjenju svoje energetske ovisnosti o uvozu, ubrzavajući naša ulaganja u obnovljive izvore energije, osobito u energiju sunca i vjetra u kojima Hrvatska ima veliki potencijal. Moramo propisima i poticajima omogućiti građanima pristup jeftinim izvorima energije. Dobri primjeri i praksa u svijetu postoje, a mi te izvore imamo - i vjetar, i vodu, i sunce, kazao je. Dodao je da Hrvatska mora po osnovu arbitraže isplaćivati odštetu MOL-u u iznosu od 229,4 miliona eura, ali da treba povećavati ulaganja koja će Hrvatskoj osigurati što jeftiniju energiju u budućnosti i to zelenu energiju. Objasnio je to putem vjetroelektrana.

- Kad se otplati investicija gradnje, one postaju najjeftiniji izvor energije. Nema troškova goriva za pokretanje, troškovi održavanja su iznimno maleni, utjecaj na okoliš je zanemariv, osobito u usporedbi s fosilnim gorivima. S druge strane, vjetroparkovi plaćaju malu naknadu. Vjetropark Krš-Pađene, u trenutku gradnje najveći i najskuplji projekt obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, trebao je donijeti golemu financijsku korist i jedinicama lokalne samouprave, na čijem se području nalazi. Ali gradu Kninu i općini Ervenik taj vjetropark nije platio ni centa, ni lipe. U početku se govorilo da će eko-renta iznositi tri posto, a to se svelo na jednu lipu po kWh. Mislim da trebamo, poučeni ovim negativnim iskustvom i činjenicom da se ostvaruju veliki prihodi, razmotriti povećanje eko-rente, i to dramatično, jer jedna lipa je premalo, kazao je Milošević.

Osvrnuo se i na analizu Srpskog narodnog vijeća rađenu na razini 47 jedinica lokalne samouprave (JLS) u kojima je, po starom popisu stanovništva iz 2011. godine, udio stanovništva srpske nacionalnosti 15 posto i više.

- U 16 od 47 promatranih JLS niti jedan pravni ili fizički subjekt nije dobio sredstva iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija. Rezultati analize jasno ukazuju na to da su apsorpcijski kapaciteti ciljanih jedinica JLS-a, a to su redom one najmanje razvijene na razini Hrvatske, izrazito niski i da se u dogledno vrijeme ti kapaciteti neće značajno povećati bez ciljane vanjske intervencije. To se u idućem razdoblju mora promijeniti. Moramo osigurati sredstva za financiranje projektne dokumentacije i za EU projekte, ali i za projekte financirana nacionalnim sredstvima, naglasio je.

Milošević je podsjetio da je Klub SDSS-a više puta isticao problem fiskalnog izravnanja prema rezultatima popisa iz 2021.

- Na razini cijele Hrvatske imamo pad stanovništva za 9,25 posto. Velik je pad u broju stanovnika u najsiromašnijim dijelovima Hrvatske što je srezalo prihode lokalnih jedinica na tim područjima koje dobivaju od fiskalnog izravnanja. Zato je dobro da su uvaženi apeli da se nešto učini pa imamo kompenzacijsku mjeru - pomoć jedinicama lokalne samouprave koje su zbog pada broja stanovnika, prema posljednjem popisu iz 2021. godine, ostvarile manji iznos sredstava fiskalnog izravnanja za 2023. godinu, više od 25 posto. Mislim da je trebalo ići još hrabrije, ako želimo ulagati u infrastrukturu tih područja iz kojih će se iseliti i ono malo stanovništva što živi. Vjerujem da nam to nije cilj - zaključio je Boris Milošević.