‘Ovo slovo H može smetati samo bolesnicima i neprijateljima naše države jer predstavlja Hrvatsku, heroje i hrabrost koju su iskazali naši ratnici’, rekao je Zlatko Čipčić, predsjednik Udruge veterana 72. bojne vojne policije, na otkrivanju spomenika posvećenog istoimenoj postrojbi pred vojnom bazom Lora u Splitu. Riječ je o lokaciji na kojoj je djelovao zatvorenički logor Lora, pravno poznat kao ‘konačište za zarobljenike’, a u kojem je tijekom devedesetih više srpskih civila i ratnih zarobljenika mučeno, sodomizirano i ubijeno od strane pripadnika te iste bojne.
Nekoliko stotina građana i pripadnika raznih postrojbi, među kojima i 9. bojne HOS-a ‘Rafael vitez Boban’ u svojim uglancanim, crnim uniformama, upriličili su otvaranje velikog ‘H’ ispred ulaska u Loru. Tu je bio i njihov zapovjednik Marko Skejo s brčićima kakve je nosio Adolf Hitler, doduše strateški skriven u desnom krilu publike, kao i bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač, koji je s oduševljenim novinarkama napravio selfi. U gomili se ukazao i Franko Vidović, SDP-ov čovjek za branitelje, Luka Podrug, glavni HČSP-ovac u gradu zadužen za klesanje fašističkih pozdrava na spomenička zdanja, te ratni zapovjednik 72. bojne Mihael Budimir, koji je svojedobno hvalio humanitarne uspjehe spomenikom ovjenčane postrojbe. Skup je uveličala i djevojčica u plavom kaputiću iz vukovarske kolone, danas 31-godišnja Željka Jurić. Osim predsjednice i resornih ministra, svoje je prisustvo, na veliku žalost organizatora, očito otkazao i Ante Gotovina, čiji je dolazak ranije najavljen tekstom u ‘Slobodnoj Dalmaciji’.
Skupom su dominirale ‘četničke i velikosrpske horde’, zahvale Bogu, Tuđmanu i Šušku te licemjerno komentiranje dužine postupaka Lora 1 i 2, a nije falilo ni citiranje narodnih heroja iz vremena borbe s Turcima
- Neshvatljivo je da su u hrvatskim zatvorima Merčep, Duić, Bungur, a da se oni koji su silovali naše žene, ubijali našu djecu, razarali naše domove, slobodno šeću po Hrvatskoj i, što je nevjerojatno, obnašaju razne izvršne dužnosti - rekao je Čipčić, dodajući kako zato ponekad misli ‘da živi u Republici Srpskoj’. Na taj način je jasno dao do znanja da stoji uz svoje suborce, bjegunce pred zakonom, Tomislava Duića i Emilia Bungura, kojima se trenutno sudi u dva sudska procesa za ratne zločine počinjene u Lori. Njih dvojicu je Čipčić tako postavio u ešalon najvećih hrvatskih mučenika zajedno s Tomislavom Merčepom, proljetos nepravomoćno osuđenim za ratne zločine počinjene na pakračkom i kutinskom području.
- Ovim putem poručujem i tzv. antifašistima da su jedini antifašisti u Hrvatskoj sudionici Domovinskog rata koji su se borili protiv velikosrpskog fašizma. Da gospodo, Hrvatska je stvorena na antifašizmu, ali na antifašizmu iz Domovinskog rata - istaknuo je predsjednik Udruge veterana 72. bojne vojne policije i tako ‘popravio’ govor koji je gradonačelnik Splita Ivo Baldasar održao 2014. na svečanosti otvaranja spomenika 9. bojni HOS-a. Čipčić se Baldasaru i osobno zahvalio kao jednom od najzaslužnijih za podizanje spomenika.
Sam Baldasar potom je potvrdio kako se slaže s opaskom da su branitelji antifašisti, ali pri tome nije objasnio misli li da Hrvatska nije stvorena na antifašizmu iz Narodnooslobodilačke borbe. Zato je posebno bio zanimljiv njegov odgovor novinarki koja ga je upitala što ima za poručiti obiteljima žrtava Lore, koje su pod zemlju poslali pripadnici slavljene bojne, a koji nijednom nisu spomenuti tijekom komemoracije.
- Ja mislim da su spomenuti, ali u drukčijem kontekstu. Sigurno nam je žao što je bilo tko stradao. Apsolutno mi je žao žrtava - kazao je Baldasar, dodajući da on osobno nije spomenuo žrtve jer ‘nije njegovo da on o tome govori’. Uz to je upozorio novinarku da zbog ‘par incidenata koji su pravomoćno presuđeni’ ne može kriminalizirati cijelu postrojbu i Domovinski rat.
- Kada je završio rat, prepustili smo političkim elitama da upravljaju državom. Političkim elitama koje su izdavale nacionalne interese dok su provodile politiku uhićivanja, lociranja, transferiranja i suđenja po stranim kazamatima i domaćim zatvorima. Prodavali su nacionalne interese za Judine škude - zagrmio je Mostov Miro Bulj i tako u tri rečenice uspio ugurati politički populizam, pritisak na HDZ, potporu Gotovini i citat Franje Tuđmana, onomad namijenjen opoziciji. Bulj, koji je u Splitu obnašao funkciju izaslanika predsjednika Sabora Bože Petrova, kasnije je novinarima iznio i svoj stav o postavljanju ploče s ustaškim pozdravom u centru Jasenovca.
- Ljudi koji su ginuli… HOS je bila postrojba koja je od Vukovara do Dubrovnika, najistaknutijim mjestima, branila hrvatsku državu i treba podignuti spomenik gdje god je poginuo hrvatski vojnik - kazao je ovaj saborski zastupnik i dodao da treba ‘promovirati istinu o Domovinskom ratu i zagovarati zajedništvo svih, bilo sinova ustaša ili partizana, pa čak i Srba koji su se borili za Hrvatsku, a ne se baviti zločinima koje su članovi te postrojbe činili na autentičnom lokalitetu’.
Važna figura koja je lupala ritam cijeloj manifestaciji bio je domoljubni pjesnik Ante Nadomir Tadić Šutra. U svojoj klerikalnoj maniri, on je govorio o ‘stotinama tisuća branitelja s krunicama oko vrata’ i naglašavao ‘godinu gospodnju 2016.’, a potom je recitirao i pjesmu navodnog pripadnika 72. bojne koji se žali jer mu se sudi za ubojstvo ‘dva četnika’. Pri tome je ostalo nejasno je li se mislilo na Gojka Bulovića i Nenada Kneževića, koji su u Lori 1992. godine pretučeni na smrt.
Skupom su dominirale ‘četničke’ i ‘velikosrpske horde’, zahvale Bogu, Tuđmanu i Šušku te licemjerno komentiranje dugotrajnosti postupaka Lora 1 i 2, a nije falilo ni citiranje narodnih heroja iz vremena borbe s Turcima od strane prisutnog svećenika. U domovinskom zanosu, folklorno društvo iz Siska je dalo svoj obol manifestaciji otpjevavši Thompsonovu ‘Lijepa li si’. Manifestaciju je upriličio i sam autor spomenika, kipar Mirko Budimir, rođak slavnog zapovjednika, koji je objasnio da pukotina između dva stupa u spomeničkom slovu ‘H’ označava sve one koji u hrvatskom društvu ne žive njegovu interpretaciju posljednjeg rata. Za kraj male manifestacije užasa, dječji zbor je uz razgaljenu pratnju dijela publike otpjevao hit Daleke obale ‘Mojoj lijepoj zemlji Hrvatskoj’.
