Državno odvjetništvo RH pokrenulo je izvide nakon izjava 101-godišnje Vjere Andrijić izrečenih u emisiji Vide TV "Posljednji partizani" u kojoj je ova sudionica bitaka na Sutjesci i Neretvi govorila o partizanskom zauzimanju Širokog Brijega u veljači 1945. godine. Prisjećajući se tog događaja u kojem su, kako je kazala, partizani "imali borbu s crkvom" jer su franjevci pucali na njih iz tamošnjeg samostana, ta je partizanska bolničarka još rekla: "Upali su naši u crkvu, naravski zarobili, to su bili popi koji su imali mitraljez sa zvonika (...) Mi smo zarobili pet-šest popova koliko je bilo, bili su svi, hvala Bogu, u mantiji. Imali su onoga Isukrsta i mitraljez u ruci." Andrijić je bila i uzvanica na nedavnoj inauguraciji predsjednika Zorana Milanovića.
Izvidima DORH-a prethodila je desničarska hajka na partizanku, kojoj je imputirano da sigurno zna detalje o naknadnoj likvidaciji 12 franjevačkih fratara u Širokom Brijegu. U sramotnom Fejsbuk-statusu zastupnik Domovinskog pokreta Igor Peternel konstatirao je da je tom izjavom Vjera Andrijić "priznala sudioništvo u ratnom zločinu". Zatim je huškački dodao: "Jedino smrtna kazna kao dio kaznenog zakona je adekvatna kazna za ovakve zločine."
Odvjetnik Luka Mišetić na Iksu je pak napisao da za ovakva djela nema zastare i da bi DORH i MUP sumnju u ratni zločin nad fratrima morali procesuirati po službenoj dužnosti, a da bi Andrijić trebala biti ispitana barem kao svjedokinja. Krivnju na partizansku veteranku svalio je i fratar Miljenko Stojić, vicepostulator za ubijene franjevce u Drugom svjetskom ratu, koji je za jedan desničarski medij izjavio da bi je trebalo pozvati i ispitati koliko je sudjelovala u tome zločinu i što ona uopće zna o tome. Stojić, inače pisac kolumni za opskurne medije i pasionirani ljubitelj huškačke emisije "Bujica", ima očito svoju verziju događaja pa odbacuje tvrdnje Andrijić da su fratri pucali na partizane s crkvenog zvonika.
To da bi partizanska bolničarka više mogla znati o slučaju strijeljanja širokobrijeških fratara odmah nakon Milanovićeve inauguracije insinuirao je bivši predsjednik HDZ-a i nekadašnji ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko. On je u ulozi ministra još 2011. godine postao poznat po tragikomičnom lovu na antifašiste, odnosno po hapšenju bivšeg partizana i prvog Tuđmanovog ministra unutarnjih poslova, tada 90-godišnjeg Josipa Boljkovca, koji je bio suočen s optužnicom da je u svibnju 1945. kao šef karlovačkog Odjeljenja za zaštitu naroda (OZNA) naredio uhićenja i likvidaciju 21 civila s područja Duge Rese. Iako se prema Karamarkovim tadašnjim izjavama moglo zaključiti da je Boljkovac bio među onima koji su nakon rata ubijali nenaoružane, zarobljene i civile, sud je 2014. presudio da Boljkovac nije odgovoran za taj zločin.
U početku suzdržan, javio se nešto kasnije i predsjednik Zoran Milanović. "Vidio sam prilog na Jutjubu i mislim da je gospođa, u tom nadugo i naširoko montiranom prilogu, mogla izraziti nekakav žal prema ljudima koji su nedvojbeno likvidirani, ali to je naša povijest. U najnovijoj povijesti nemamo previše stvari kojima se možemo bezuvjetno ponositi i koje su savršene... Nisu ih smjeli ubiti. To je još jedna od trauma hrvatskog društva", kazao je Milanović i zaključio: "Krivci su mrtvi, a krivac sigurno nije Vjera Andrijić, ona je tu nebitna. Sve skupa je ispalo kako nije bilo zamišljeno."
Iz udruge Veterani Domovinskog rata i antifašisti s ironijom su dočekali potez DORH-a. "Svaka čast... nevjerojatna je brzina kojom reagiraju na najteže oblike kriminala. Evo, recimo, čim je stogodišnjakinja Vjera Andrijić izrekla nešto od svojih ratnih uspomena, diglo se na noge Državno odvjetništvo i pokrenulo izvide, jer ona, eto, zna nešto o ubojstvima fratara na Širokom Brijegu. Pa su se odmah na nogice digli i 'uobičajeni sumnjivci', moralni autoriteti poput Tomislava Karamarka ili Igora Peternela i krenuli rafalima na stogodišnju partizanku. A što je rekla? Da su se vodile velike borbe oko samostana i da je sudjelovala u njima. Ali u revizionističkim glavama to je odmah sinonim za ratnu zločinku. Jer što bi, pobogu, itko imao raditi u borbi s okupatorima i kvislinzima ako nije ratni zločinac?" napisali su, između ostalog, na Fejsbuku i poslali poruku: "Ostavite Vjeru Andrijić na miru, ona je svoj doprinos svome narodu i svojoj zemlji dala kad je to bilo najteže."
O događaju iz februara 1945. i hajci koja se podigla oko izjava Vjere Andrijić porazgovarali smo s povjesničarom Draganom Markovinom, životnim i profesionalnim interesima usko vezanim za to geografsko područje. Spomenuo nam je povjesničara Ivicu Šarca, čija knjiga "Metastaze jedne revolucije" tematizira sporni događaj i u kojoj tvrdi da su partizani iz osvete ubili franjevce, kao osvetu za masakr nad partizanima koji su počinili ustaše desetak dana ranije u Čapljini.
- Što se tiče pogibije tih ljudi, to je sve činjenica. Isto tako je činjenica da je cijeli Široki Brijeg bio nastrojen protiv partizana. To se sve događa u februaru 1945. Ustaše su došli iz Sarajeva da preotmu Čapljinu natrag od partizana. Uz pomoć lokalnih mještana masakrirali su partizane - kontekstualizira Markovina.
Nekoliko dana nakon Širokog Brijega, trebalo je pasti puno žrtava kako bi i Mostar bio oslobođen. Markovina navodi da su ustaše branili zapadnu Hercegovinu zato što je taj kraj izrazito bio proustaški nastrojen. Čak toliko da bi iz cijelog tog područja bilo moguće izbrojati možda jedva pedesetak partizana.
- Što se tiče slučaja u Širokom, nitko ne kaže da se nije dogodio zločin, ali sve se to događa istoga dana nakon završetka borbi, a ne mjesec ili dva kasnije pa da se ljude naknadno hapsilo i strijeljalo. Nije dakle riječ o osmišljenoj osveti, već o kraju borbi kada partizani zauzimaju Široki Brijeg - navodi Markovina.
On se ponovno referira na spomenutu knjigu povjesničara Šarca u kojoj nema navoda o tome da je ijedna partizanka bila u samostanu nakon što su Široki zauzeli dalmatinski partizani, niti da su fratri bili smaknuti javno pred partizanskim jedinicama. Što se tiče implikacija desnice o partizanki kao zločinki, Markovina kaže da je riječ o klasičnom iživljavanju koje traje dugih 35 godina, a od lanjskog ljeta intenzivno.
- Počelo je s Korčulom i otkazivanjem već dogovorenog nastupa crnogorskog zbora u povodu 80. godišnjice oslobođenja grada od fašizma i u Jelsi petnaestak dana nakon toga, kada je navedeni zbor trebao doći istim povodom. Posljednja je zabilježena zabrana povjesničaru Hrvoju Klasiću da govori na predstavljanju knjige u Vodicama. Ukratko, desnica ne podnosi ništa vezano za antifašističku borbu, samo to sada više ničim ne krije. Desnica ne želi podnijeti bilo kakav spomen na partizane i borbu, njima je sve to zločinačko. Uostalom, sjetimo se kako je Karamarko svojedobno hapsio Josipa Boljkovca, starca od 90 godina, poslavši odred specijalaca na njega. Napravio je medijski spektakl s ljudima pod fantomkama. I sada se isto radi, DORH isljeđuje ženu od 101 godine - zaključuje Markovina.
