Aktivisti Zelene akcije u ponedjeljak su održali prosvjed kojim su od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja zatražili da izradi novu studiju utjecaja na okoliš za proširenje krčkog LNG terminala i pošalje je u javno savjetovanje.
Vlada je, naime, ljetos donijela odluku o pokretanju projekta proširenja terminala za ukapljeni plin u Omišlju, pri čemu je najavila da će vrijednost ulaganja dosegnuti 180 milijuna eura europskog novca, uz podršku sredstava iz državnog proračuna. Od toga bi 25 milijuna trebalo biti uloženo u proširenje kapaciteta LNG-a, a ostalih 155 milijuna u daljnje širenje mreže, odnosno izgradnju plinovoda Zlobin-Bosiljevo.
Iako je riječ o ekološki upitnom projektu, kojim je predviđeno proširenje plutajućeg terminala za sto posto, iz Plenkovićeve Vlade zasad ne odgovaraju hoće li ga pratiti studija utjecaja na okoliš.
- Ukoliko je nova studija u izradi ili negdje stoji u ladici, mi to ne znamo, s obzirom da ministarstvo i tvrtka LNG Hrvatska odbijaju dati bilo kakve informacije. A procjena utjecaja takvog zahvata na okoliš itekako je u javnom interesu - izjavila je Marija Mileta iz Zelene akcija i dodala kako proširenje terminala i gradnja novog plinovoda nisu predviđeni postojećom studijom iz 2017.
- Prema važećoj Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, za rekonstrukciju postojećeg postrojenja potrebna je minimalno ocjena o potrebi procjene utjecaja. Prema istom dokumentu, studija utjecaja na okoliš obavezna je i za gradnju magistralnog plinovoda. Za potrebe krčkog terminala ove je godine već uveden pretovar LNG-a s broda u kamione bez savjetovanja s javnošću – pojasnila je Mileta nakon akcije koja je održana ispred zgrade resornog ministarstva.
Takva "nestandardna usluga", kako je opisuju u tvrtki LNG Hrvatska, ne postoji drugdje u svijetu, a planirano je da ukapljeni plin s Krka mjesečno prevozi 40 kamiona. Usto je sada tu i plan da se udvostruči kapacitet terminala, što znači da će u Omišalj dolaziti i duplo više LNG brodova.
- Nemoguće je da sve to nema nikakav utjecaj na okoliš i klimu, a posljedično i ljude. Zelena akcija zato traži izradu nove studije koja će ići u javno savjetovanje i koja, kao obično, neće služiti samo za opravdavanje postojećeg projekta. Nadamo se pozitivnom odgovoru ministarstva, a ispitujemo i moguće pravne korake – istaknula je Mileta.
Aktivisti su poručili i kako postojeća energetska kriza, uzrokovana ratom u Ukrajini, nije izgovor za preskakanje procedura i netransparentnost. Pogotovo ako se uzme u obzir da proširenje LNG terminala neće koristiti stanovnicima Hrvatske ovu, a vjerojatno ni iduću zimu. Naime, i postojeći plutajući terminal na Krku u najvećem dijelu služi za prijevoz LNG-a u druge zemlje kao što su Mađarska, Slovenija i Slovačka, dok je istodobno njime zadovoljeno tek 18 posto hrvatskih potreba za plinom. Zasad nije poznato kolika će količina tog energenta ostati u Hrvatskoj nakon proširenja postojećih kapaciteta.
- Zbog toga što se njime služe i druge zemlje, krčki LNG terminal se našao na listi prioritetnih energetskih EU-projekata, koji od ranije idu u smjeru stjecanja neovisnosti o ruskom plinu. S druge strane je i američki lobi koji je imao interes za izgradnju terminala, a sada i za njegovo proširenje. Rat u Ukrajini je samo ubrzao realizaciju takvih projekata, čime se potpuno zaboravilo na europski zeleni plan, kojim je Europska komisija planirala do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za barem 55 posto – rekla je Mileta u razgovoru za Novosti.
Dodala je da je jedan od glavnih preduvjeta za ublažavanje galopirajuće klimatske krize prestanak eksploatacije i korištenje fosilnih goriva, kao što je plin te hitna primjena mjera prilagodbe na postojeće ekstremne klimatske uvjete.
- U veljači ove godine je Međunarodni panel za klimatske promjene (IPCC) izdao novi znanstveni izvještaj o ubrzanim utjecajima klimatskih promjena na planet i društvo. Jedan od glavnih zaključaka jest da je potrebno hitno povećanje financiranje i ambicioznije klimatske akcije na globalnoj razini. Što se tiče naše regije, ponovno se pokazalo da je južna Europa jako izložena klimatskim promjenama, a posebno nam prijeti nestašica vode. Uz Češku i Mađarsku, Hrvatska spada među tri europske zemlje koje su najizloženije utjecajima klimatske krize – kazala je Marija Mileta.
Unatoč svim tim upozorenjima, Vlada RH i dalje ne shvaća hitnost prilagođavanja na postojeće i buduće klimatske utjecaje, pa tako kasni i s provedbom Strategije prilagodbe klimatskim promjenama koja je donesena prije dvije godine. U istom periodu je izrađen i akcijski plan, koji podrazumijeva sredstva za operacionalizaciju strategije, međutim, iako vrijedi do 2023., on još uvijek nije usvojen. Zbog toga su aktivisti pokrenuli kampanju za klimatski otporne zajednice i apel kojim od Vlade traže hitno donošenje novog Akcijskog plana za razdoblje od 2023. do 2027. godine, a moguće ga je potpisati do 1. studenog.
- Aktualna Vlada je ublažavanje posljedice klimatskih promjena ostavila po strani i vodi se zaradom umjesto interesom ljudi, što dokazuje i projekt proširenja postojećeg kapaciteta LNG terminala. Prava kratkoročna i dugoročna rješenja leže u mjerama energetske učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije. Kozmetičko ulaganje u solarne panele nije dovoljno. Potrebne su nam sustavne promjene, a ne uporni pokušaj istovremenog sjedenja na dvije stolice – zaključila je Marija Mileta.
