Novosti

Kultura

Još jedan uspjeh Neželjene baštine

Dugometražni film Irene Škorić dobio je nagradu za najbolji dokumentarni film na 15. Ischia film festivalu

T5rwaau2n07vdjlnmwykrf1v7io

Ostaci spomenika narodnom heroju Stjepanu Filipoviću, Opuzencu obješenom u Valjevu 

Dugometražni film Neželjena baština zagrebačke redateljice i scenaristice Irene Škorić dobio je nagradu za najbolji dokumentarni film na 15. Ischia film festivalu. Stručnim žirijem je predsjedao legendarni poljski redatelj Krzysztof Zanussi.

Žiri je u obrazloženju dodjele prve nagrade između ostalog istaknuo: ‘Detaljan posao rekonstrukcije odnosa s neugodnim umjetničko-spomeničkim nasljeđem, koji redateljica Irena Škorić, zbog biografskih razloga nekompromitirana tim razdobljem, započinje igrom: popunjavanjem albuma sa sličicama spomenika bivše Titove Jugoslavije. Ti spomenici –nijemi svjedoci prošlosti koja je bila svakodnevnica mnogih generacija – danas su zaboravljeni i napušteni. Redateljica nam pripovijeda o odnosu koji su ljudi i hrvatski teritorij očuvali s tom poviješću. Pripovijeda nam i zašto je važno sačuvati obilježja, pogotovo ona umjetničke vrijednosti, koja su sposobna pričati o nekom razdoblju…kako ne bismo postali kao oni, koji u naletu ikonoklastičkog bijesa uništavaju remek-djela čovječanstva kao što su ona u Palmiri.’

Cilj ovog unikatnog filmskog festivala je da kroz filmove promovira kulturni identitet zemalja i posebnosti lokacija korištenih u filmskoj naraciji, a održao se pod visokim pokroviteljstvom Europskog parlamenta.

Film Irene Škorić je do sada osvojio prvu nagradu za najbolji dokumentarni film na 6. Balkan New Film Festivalu BaNeFF u Stockholmu i Zlatnu nagradu za najbolji film u kategoriji povijesne i arheološke tematike na WorldFestu u Houstonu, a svoju svjetsku premijeru imao je na međunarodnom Sarajevo film festivalu prošle godine. Hrvatsku premijeru doživio je ove godine na ZagrebDoxu.

Neželjena baština govori o sudbini iznimno vrijednih spomenika antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu. U Hrvatskoj je od devedesetih srušena i devastirana polovica, njih oko tri hiljade. Uz producentsku kuću Artizana, u stvaranju filma sudjelovali su i Srpsko narodno vijeće te SABA RH

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više