Tradicionalnom komemoracijom u Ivanović jarku u općini Krnjak, pedesetak stanovnika Korduna odalo je i ove godine počast za 380 nevino stradalih civila koje su ustaše 29. jula 1941. masakrirali u tom prirodnom usjeku iz kojeg je bilo gotovo nemoguće pobjeći. No troje ljudi ipak je preživjelo, a među njima je bio i Nikola Bižić, čije je jezivo svjedočenje o zločinu pročitano i ove godine.
Položeni su vijenci i upaljene svijeće potomaka stradalih žrtava, antifašista, Općine Krnjak, karlovačkog, županijskog i općinskog Vijeća srpske nacionalne manjine te Srpskog narodnog vijeća. Parastos žrtvama služio je paroh Saša Lončina.
Komemoraciji su prisustvovali prvi čovjek srpske zajednice u Republici Hrvatskoj Milorad Pupovac, dožupan Karlovačke županije iz redova srpske nacionalne manjine Dejan Mihajlović i načelnik Općine Krnjak Perica Matijević, dok su prigodni kulturno-umjetnički dio programa izveli članovi krnjačkog pododbora SKD Prosvjete. Prisutnima su se obratili predsjednik krnjačkih antifašista Rade Grijaković i Milorad Pupovac.
Miran i spokojan ljetni dan 29. jula 1941. završio je najvećom tragedijom koju ovaj kraj pamti, kazao je Grijaković. Najveći dio žrtava doveden je na stratište pod izlikom sakupljanja pomoći za slovenske izbjeglice, a organizirao ju je ustaški povjerenik za Krnjak Dragutin Muić. Nije se tu radilo o vojnicima ili pobunjenicima već su to bili mirni seoski ljudi domaćini, neki od njih i maloljetni.
- Na ovom mjestu je na najsvirepiji način i brutalno, izvan granica poimanja normalnog ljudskog uma, 380 ljudi okončalo svoje živote. Neću reći da su zvjerski pobijeni jer zvijeri ubijaju radi opstanka i preživljavanja. Ovi mučenici su ubijeni bez suda i porote jer su bili drugačiji, krive vjere i nacije - istakao je Grijaković, dodavši da je "zadaća nastaviti svjedočiti o ovom strašnom zločinu i ne dopustiti da ova istina utihne, sve dok nas ima".
- Svi vi ovdje okupljeni zaslužujete poštovanje jer ste obnovili život u svom kraju te time obnovili sjećanje na stradanja vaših sunarodnjaka. Nema dana tokom ovog mjeseca, jula, 1941. da se na prostoru nacifašističko-ustaške tvorevine nije događao ne po jedan zločin, nego više zločina, masovnih poput ovog ovdje - kazao je Pupovac.
Podsjetio je na zločin u Banskom Grabovcu. Isti zločinci predvodili su zločine na Baniji i Kordunu. To je doista bilo krvavo ljeto 1941., isto kao što je 1942. bila krvava za sjeverozapadnu BiH, Kozaru i Potkozarje.
- Koliko god bilo teško i bolno, koliko god se mlađi pitali zašto gotovo svaki dan idemo na neko stratište pa i na više stratišta - idemo zbog ljudi jer je riječ o nedužnim ljudima koji su htjeli samo pomoći nedužnim protjeranim Slovencima iz Koruške. Takve ljude, spremne na pomoć i solidarnost drugima, se pobilo kao neprijatelje države - istakao je Pupovac.
I u Sadilovcu, na granici s BiH, održana je komemoracija za srpske civilne žrtve stradale 1942. godine. Parastos su služili plaščanski paroh Saša Kremić i korenički paroh Nikola Malobabić. Prisustvovalo je tridesetak ljudi, potomaka žrtava. Ova komemoracija svake godine održava se zadnje subote u julu. Tada je u crkvi Sadilovac ubijen 571 stanovnik toga dijela Korduna.
