Zaklada Solidarna je dobila pozamašnu donaciju za pomoć raseljenim osobama iz Ukrajine?
S jednom od najvećih IT tvrtki u RH i vodećoj u svojoj industriji, tvrtkom Infobip, surađujemo od potresa na Baniji kada su nam bili najveći donator. S obzirom na odličnu suradnju, odlučili su donirati Solidarnoj 507.000 kuna za fond "Solidarno s Ukrajinom".
U kakvu ćete konkretnu svrhu donaciju utrošiti?
Dio novca je usmjeren na direktnu financijsku pomoć obiteljima iz Ukrajine koje su sigurnost pronašle u RH. To uključuje sve od troškova hrane, stanarine, režija, opreme za školu, psihoterapije i rehabilitacije do aparatića za zube za djecu. Najveća pojedinačna donacija koju ljudi mogu primiti je 7500 kuna ovisno o specifičnoj potrebi. Dijelom novca podržat ćemo projekte u lokalnoj sredini. Do sada smo podržali psihoterapiju za osnovce i srednjoškolce te dječje poludnevne igraonice kako bi roditelji mogli tražiti posao ili raditi. Prijave su stalno otvorene, a Vijeće fonda na mjesečnoj razini odlučuje o svim pristiglim prijavama.
Solidarna organizira i osnovni (A1 razina) tečaj hrvatskog jezika, a do sada smo osigurali preko 600 sati tečaja za 120 osoba, a najesen krećemo s novim grupama osnovnog, ali i naprednog tečaja hrvatskog. Podržavamo sve koji se žele samozaposliti ili pokrenuti mikropoduzeće. Dodatno, iz iznosa donacije podržat ćemo novoosnovanu udrugu "Svoja", koju su pokrenule tri Ukrajinke s ciljem pomaganja izbjeglicama u integraciji u društvo s najvećim fokusom na edukacije i treninge, zapošljavanje i povezivanje s poslodavcima. Solidarna će imati ulogu mentorske organizacije te im pomagati da se razviju u profesionalnu i respektabilnu organizaciju koja već sada stvara rezultate.
Koliko su migranti iz ostalih država također zahvaćenih ratom, građani drugog reda u odnosu na Ukrajince?
Čudi me zašto EU nije aktivirala direktivu 2015. kada smo imali veliki izbjeglički val, nikako da shvatim koji bi to dobar razlog bio. Bojim se da su izbjeglice iz drugih zemalja sada postale još nevidljivije – osim u crnim kronikama. Kada smo solidarno vozili ljude iz Ukrajine u RH i smještali ih u naše domove srce mi je bilo veliko kao kuća. U isto vrijeme, na drugoj granici policija tuče, udara i tjera "one druge". Nisu li ljudi – ljudi? Ono što možemo napraviti je da prava i usluge koje država pruža izbjeglicama iz Ukrajine jednako tako omogući i tražiteljima/icama azila i azilantima/icama. Formalno to nije nikakav problem. Problem je što država nije u stanju osigurati prava i usluge ikome u RH, od državljana RH do izbjeglica iz Ukrajine, pa mi je teško očekivati da bi bili u stanju učiniti to "drugima".
