Novosti

Društvo

In memoriam: Jelka Glumičić (1941. - 2020.)

O Jelki Glumičić najbolje govori činjenica da je svrstana među hiljadu žena iz cijelog svijeta koje su kolektivno kandidirane za Nobelovu nagradu za mir. Onaj tko nije poznavao Jelku, ostao je uskraćen za mnogo toga

Large jelka

Jelka Glumičić (foto Kristina Štedul Fabac/PIXSELL)

U Karlovcu je u srijedu 30.decembra u 80. godini preminula Jelka Glumičić, poznata aktivistica za ljudska prava. I Jelka Glumičić žrtva je pandemije koronavirusa.

Jelka je rođena 8. novembra 1941. godine u današnjoj općini Netretić, tridesetak kilometara udaljenom mjestašcu od Karlovca. Završila je zagrebački Ekonomski fakultet. S pokojnom Nadom Radović osnovala je karlovački Odbor za ljudska prava koji je pružao sve vrste pomoći ljudima u nevolji. Posebno se istaknula u borbi za prava Srba povratnika i sređivanje njihovih ljudskih prava i statusnih pitanja. Bila je vrlo uporna i za nju odgovor NE nije postojao niti ga je prihvaćala bez obzira na kakve je prepreke nailazila.

- Teško je vremenski odrediti kada su počela moja nastojanja da “sva ljudska bića imaju sva ljudska prava”. Čini mi se da sam to oduvijek željela i da je to san koji slijedim otkad znam za sebe. Roditelji su mi u naslijeđe ostavili vrijednosti koje su i sami živjeli – ljubav prema bližnjem, poštenje i vjeru u dobro. Oduvijek mi se gadilo prenemaganje, licemjerstvo i laž. Kad god vidim čovjeka u nevolji automatski pomislim da bih to mogla biti ja, netko od mojih najbližih, bilo tko. Srce mi nalaže da pomognem i odmah smišljam način kako da to učinim: lijepa riječ, osmijeh, doprijeti do drugog srca, posegnuti u džep, dati hranu, odjeću, učiniti sve što treba… Za nasilje pak, nikad nisam imala opravdanja i smatram da ga treba spriječiti pod svaku cijenu, odmah u začetku, kad god je to moguće, jer nasilje ponižava i nasilnika i žrtvu. Nitko od nas ne može činiti zlo< a da ga to i osobno ne pogađa, kao i dobro - kazala je Jelka Glumičić u jednom razgovoru, odgovarajućim na pitanje što je motivira u neumornom radu za druge.

Za svoje djelovanje Jelka je dobila brojna priznanja od nevladinih organizacija, dok je pak Grad Karlovac, na inzistiranje dragovoljačkih udruženja, povukao svoju odluku o dodjeljivanju gradskog priznanja. Bila je aktivna početkom devedesetih i u politici u SDU-u pokojnog profesora Branka Horvata. Ipak, najveće priznanje je bilo svrstavanje među hiljadu žena iz cijelog svijeta kao kolektivnog kandidata za Nobelovu nagradu za mir. Onaj tko nije poznavao Jelku ostao je uskraćen za mnogo toga.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više