Hrvatsko novinarko društvo daje punu podršku novinarkama i novinarima Novosti, baš kao i Evropska federacije novinara te druge strukovne organizacije, rekao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko na konferenciji za medije u utorak u Novinarskom domu u Zagrebu, povodom najave Domovinskog pokreta da želi spriječiti javno financiranje Novosti i fizičkih prijetnji koje dobivaju novinari tog lista.

Zovko je naglasio kako je zaprimljeno više gnjusnih prijetnji protiv novinara Novosti, od kojih su neke stigle i na adresu HND-a, zahvalivši hrvatskoj policiji koja je odmah po pozivu izišla na teren i obavila potrebne razgovore.

- Nadamo se da će policija doći do raznih hulja i kukavica koji prijete našim kolegicama i kolegama. Riječ je o odvratnim prijetnjama koje smo u HND-u i Novostima ozbiljno shvatili, baš kao i hrvatska policija kojoj treba dati vremena da napravi svoj posao. Nadamo se da će u konačnici doći do kukavica koje su u stanju napisati ono što su napisali. Ako se nekome nešto dogodi, smatrat ćemo odgovornim vodstvo Domovinskog pokreta (DP) zbog histerije koja je nastala. Očekujemo od premijera Andreja Plenkovića, DP-a, predsjednika Zorana Milanovića i svih političkih aktera u Hrvatskoj da jasno i glasno osude ove sramotne prijetnje - rekao je Zovko i upozorio da za prijetnje smatra odgovornim i „apostole slobodnog tržišta, koji su cijeli život na javnim novcima“. Spomenuo je pritom Stijepu Bartulicu iz DP-a, koji se nakon dolaska u Hrvatsku, zaposlio u Ministarstvu vanjskih poslova, bio savjetnik Ivi Josipoviću i Tihomiru Oreškoviću, a onda postao saborski zastupnik.

- U evropskim institucijama će još biti riječi o prijetnjama, a razne kukavice neće nas zaplašiti da radimo svoj posao - zaključio je predsjednik HND-a, ističući da se ne radi samo o udaru na Novosti, nego i na HRT-u, Hinu te uopće devastaciji medijske scene.

- Već godinama, a pogotovo otkako su od 2009. na kioscima, Novosti se ili pale ili gase. Sada je u toku faza gašenja – kazala je glavna urednica Novosti Andrea Radak, podsjetivši na paljenje tog tjednika ispred redakcije i nastavila:

- Već lani su zastupnici DP-a i Mosta inzistirali na gašenju Novosti i uskraćivanju financiranja. Pozivali su da se poduzmu prekršajne mjere protiv mene kao glavne urednice, mahali naslovnicama Novosti. Međutim, sada je situacija utoliko ozbiljnija što su ovaj puta članovi DP-a dio vladajuće većina i dolaze u priliku da svoje zahtjeve predstavljaju kao koalicijski partner – istaknula je Andrea Radak.

Naglasila je da njihovi zahtjevi predstavljaju udar na slobodu medija, Ustavom zajamčeno pravo na jednakost i zabranu diskriminacije, udar na prava koja proizlaze iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, autonomiju krovnog tijela manjina Savjeta za nacionalne manjina da odlučuje o financiranju manjinskih medija, udar na smjer politika koje vodi Srpsko narodno vijeće kao izdavač Novosti i na kraju udar na uređivačku autonomiju Novosti. - Komunalno antisrpstvo i revizionizam koji DP-ovci već godinama provodi na razini Vukovara sada šire na nacionalnu razinu i pokušavaju te politike učiniti službenima. Zato je vrlo važno da se i mi kao novinari, ali i ostali kao dio progresivnog društva, suprotstavimo tim politikama, kazala je Radak.

Ocijenila je pogrešnim svoditi politiku DP-a samo na imovinsko krilo, i nazivati ih imovinskim pokretom.

- Ideologija i imovinske pretenzije su međusobno povezane. Postoje povijesni primjeri gdje se kapitalizam u krizi okretao takvim političkim opcijama, a znamo što je iz toga proizašlo. Svježiji, manje ekstreman, ali jednako poguban primjer je u susjednoj Mađarskoj gdje je pokoren cijeli medijski sektor – kazala je Andrea Radak i podsjetila da se u programu DP-a o medijima govori na više mjesta i to vrlo specificirano.

- Poimence se prozivaju Novosti, a mediji se stavljaju u kontekst kao važan alat za nacionalnu i državnu sigurnost. Iščitavam da je krajnji cilj DP-a orbanizacija cijelog medijskog sektora. Njihova primjedba je da se moramo baviti isključivo manjinskim temama. Mi se i bavimo manjinskim temama od kojih je trenutno najvažnija baš Domovinski pokret - zaključila je Radak.

Nadovezao se zamjenik glavne urednice Tihomir Ponoš poručivši kritičarima da kupe Novosti na kioscima ili pročitaju na portalu i da će im biti jasnije koliko se bave srpskim temama, objavljujući priče o selima koja još uvijek nemaju električnu energiju i do kojih se ne može doći normalnim putem zbog čega ljudi tamo žive kao u 18. stoljeću, a ne u državi, članici EU-a u 21. stoljeću.

- Drugi prigovor je da se bavimo nesrpskim temama kojima se, po njima, ne bi smjeli baviti, što je opasan i podmukao zahtjev koji glasilo nacionalne manjine, a u perspektivi i sve nacionalne manjine, svrstava u građane nižeg reda, koji se iako hrvatski državljani, ne bi smjeli baviti unutrašnjom politikom, zdravstvom, socijalom, međunarodnom politikom i onim što ljude inače zanima, nego isključivo folklorom, etnogastronomijom i nešto malo baštinom - naglasio je Ponoš.

Prema njegovim riječima, u pozadini svega toga je svođenje nacionalnih manjina na građane drugog reda koji su dobri kad plaćaju porez ili kad se bave folklorom ili etnogastronomijom, ali sve izvan toga nije za njih nego za neke druge. Nije riječ samo o pokušaju diskriminacije, nego i svojevrsne segregacije te guranja u intelektualni, kulturni i politički geto.