Scene koje su se prošloga petka mogle vidjeti u glavnom gradu Bosne i Hercegovine nisu mogli predvidjeti ni legendarni sarajevski Nadrealisti: dvjestotinjak pristalica Stranke demokratske akcije (SDA) i Demokratske fronte (DF) na platou ispred Parlamenta Federacije BiH skandira "Allahu ekber!" (Allah je najveći), sve noseći ogromni transparent "za građansku BiH".
Poveća grupa nezadovoljnika postala je u jednom trenutku i agresivna, napadajući zastupnike i zastupnice koji su napuštali zgradu, prozivajući ih za izdaju, uz prijetnje i psovke, zbog čega je morala intervenirati i policija.
A u zgradi pred kojom su se odvijale surrealne scene formirana je Vlada Federacije BiH, i to nakon što je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametnuo odluku kojom je napokon omogućeno formiranje vlade jednog od bh. entiteta, nakon šestomjesečne postizborne blokade.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH je izglasao formiranje nove entitetske vlade. Sa 51 glasom za, predstavnici stranaka okupljenih oko Trojke (Narod i pravda, SDP i Naša stranka) i HDZ-a BiH (uz podršku HDZ-a 1990 i Pomaka) izglasali su formiranje nove vlade, uz jedan suzdržani glas i dva protiv. Zastupnici spomenutih SDA i DF-a su ranije napustili sjednicu i pridružili se prosvjednicima ispred zgrade.
Mandatar Vlade FBiH Nermin Nikšić, koji je i predsjednik SDP-a, pročitao je ekspoze nove vlade, fokusiran na ekonomske reforme, naglasivši da će nova vlada morati riješiti ključne izazove s kojima se suočava BiH, poput inflacije i iseljavanja stanovništva, te da će se oslanjati na vlastite resurse i kapacitete uz podršku međunarodne zajednice.
U novoj vladi Federacije SDP je tako dobio premijera i pet ministara, HDZ BiH četiri, Narod i pravda dva, Naša stranka dva, HDZ 1990 jednog, a tu je i Ramo Isak iz Narodnog evropskog saveza BiH (NES), čiji je stranački status trenutno nedefiniran, jer ta stranka nije podržala trenutnu parlamentarnu većinu.
Jedan dio Schmidtovih nametanja se odnosio na privremeno suspendovanje člana rukovodstva Doma naroda Federacije BiH iz bošnjačkog naroda Refika Lende, koji kao SDA-ov nosilac ove funkcije nije htio prihvatiti predložene ministre, čime je efektivno blokirao uspostavu nove vlade, unatoč volji parlamentarne većine u Zastupničkom domu. Ova Schmidtova odluka je jednokratna i odnosila se samo na formiranje ove vlade.
Drugi dio odluke visokog predstavnika Schmidta bi trebao stupiti na snagu tek dogodine, i to ukoliko se domaći zakonodavci u međuvremenu ne dogovore, a odnosi se na uvođenje novog mehanizma za izbor vlade u slučaju veta (pot)predsjednika, prema kojem će se morati ostvariti većina u oba doma federalnog parlamenta, kao i u tri petine glasova u (etničkom) klubu naroda.
Ugledni profesor Ustavnog prava Nurko Pobrić objasnio je kako će ubuduće postupak imenovanja Vlade biti sličan dosadašnjem, s tim što se u određenom trenutku, ako se ne uspije na način koji sad postoji, uključuje i drugi dom Parlamenta Federacije BiH – Dom naroda. "A ako se i tada ne uspije formirati Vlada, onda dolazi do raspuštanja parlamenta i skupština kantona, raspisuju se prijevremeni izbori, biraju se novi organi i prestaje mandat predsjedniku i potpredsjednicima Federacije", pojasnio je Pobrić.
Stoga i ne čude negativne reakcije koje dolaze uglavnom iz kruga oko SDA Bakira Izetbegovića i DF-a Željka Komšića, u kojima se nova federalna vlada naziva izdajničkom, podaničkom i oktroisanom. Primjerice, akademik Slavo Kukić tvrdi da je Schmidt ovom odlukom "dao adute etnonacionalistima, posebice HDZ-u, a puno manje SDA, jer se unutar bošnjačkog biračkog tijela formirala vrlo snažna protuteža SDA čime se čitava priča dva na jedan dovodi u pitanje".
Istaknuti intelektualac dr. Šaćir Filandra u komentaru za Novosti također se slaže da je Schmidtova odluka udar na demokraciju.
- Da, aktualne intervencije OHR-a stabiliziraju političke prilike u zemlji, ali urušavaju njenu demokratsku samokonstituciju. Ovoga puta Visokom predstavniku se žurilo i nije dao prostora domaćim akterima da sami dođu do rješenja oko formiranja federalne vlade, a postojala je atmosfera za takvo rješenje. Ovakvim ponašanjem OHR kao da radi na svojoj nezamjenjivosti i trajnosti, a ne na vlastitom samoukidanju. Istovremeno, njegove intervencije odgovaraju domaćim političkim akterima koji svoje probleme pred javnošću samo adresiraju na OHR, pa ga nakon toga hvale ili kritikuju. Invalidna demokratija se nastavlja. Odsustvo odgovornosti domaćih političara se na ovaj način pothranjuje - kaže Filandra.
S druge strane, profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enver Kazaz tvrdi da je Schmidtov potez, kojim je omogućeno formiranje vlade Federacije, bio neophodan.
- Prvo, završena je tridesetogodišnja vlast nacionalističke SDA, koja je opustošila Federaciju BiH svojim kriminalom, nepotizmom i korupcijom. Drugo, a što je izrazito dragocjeno za hrvatsko-bošnjačke odnose i što će stupiti na snagu dogodine ukoliko se vlasti u FBiH ne dogovore oko promjena izbornog zakona, deblokirano je formiranje vlasti u FBiH i omogućeni su prijevremeni izbori. Treći dio Schmidtove odluke, koji je odličan, jeste zaštita izbornog procesa i njegove zakonitosti i transparentnosti. Sve u svemu, Schmidt je ovim svojim odlukama ispravio greške koje je načinio u izbornoj noći u oktobru prošle godine, odlukom da samo poveća broj zastupnika u klubovima naroda u Domu naroda FBiH - kaže Kazaz za Novosti.
Nametanja rješenja iz OHR-a nisu presedan, nego ustavna praksa u Bosni i Hercegovini, i dio su arsenala mjera koje stoje na raspolaganju svim visokim predstavnicima, koji su i ranije nametali odluke, unatoč volji izabranih predstavnika, a bez kojih se ne bi moglo naprijed. Takvih intervencija je do sada bilo preko stotinu, a kritičari OHR-a naglašavaju kako niti jedna od njih nije prošla kroz Parlament BiH. Jedan takav nametnuti zakon – onaj Valentina Inzka iz 2021. o zabrani negiranja genocida u BiH – pokrenuo je novu političku krizu i novi val blokada iz Republike Srpske, zbog čega predsjednik tog bosanskohercegovačkog entiteta i lider SNSD-a Milorad Dodik ni dandanas ne priznaje visokog predstavnika Schmidta, s kojim se nikada nije sastao ni u kakvom zvaničnom formatu.
Bosna i Hercegovina ima takvo političko uređenje u kojem je nemoguće imati apsolutnog pobjednika na izborima, osim ako se nekim volšebnim spletom okolnosti ne dogodi da ista politička partija osvoji dvotrećinsku većinu u oba bosanskohercegovačka entiteta i Distriktu Brčko, računajući tu i kantone u Federaciji BiH sa hrvatskom većinom. Samo tada bi se mogao staviti van snage dejtonski ustav, koji još od bivšeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna od milošte zovu luđačkom košuljom. Do tada, na vlasti mogu biti samo matematičke koalicije, unaprijed osuđene na minimalni učinak i trule kompromise. Skoro 30 godina nakon rata u BiH političke partije na vlasti nisu se uspjele dogovoriti oko izmjena ustava i sve intervencije u tom smislu došle su sa strane, odnosno iz OHR-a.
Profesor Kazaz upravo poentira da je Bosna i Hercegovina takva država, koja treba intervenciju sa strane, jer je "država nezavršenog rata". Paradoksalno, trenutno najžešći protivnici visokog predstavnika Schmidta su Milorad Dodik, Bakir Izetbegović i Željko Komšić, koje Kazaz smatra istim tipovima nacionalističkih političara.
- Oni se razlikuju samo u svojim političkim ciljevima, dok su im narativi nacionalistički - ocjenjuje Kazaz.
