Pod naslovom ‘Evropska krajnja desnica zna kako protratiti dobru krizu’ portal Politico objavio je nedavno rezultate istraživanja koji pokazuju da je većini stranaka ekstremne desnice u Evropskoj uniji od početka pandemije koronavirusa pala podrška. Iako bi se na prvu loptu moglo očekivati da će krajnja desnica profitirati od situacije u kojoj se produbljuju podjele među članicama, zatvaraju granice i uvode još strože antiimigrantske kontrole, potezi o kakvima je ‘mogla samo sanjati u svojim najluđim snovima’, ove stranke ipak ‘nisu uspjele formulirati koherentan stav’ o pandemiji, piše Politico.
Portal je analizirao podršku birača strankama krajnje desnice u razdoblju od početka siječnja do 21. travanja, a rezultati su pokazali da se ta podrška smanjila u većini zemalja obuhvaćenih istraživanjem. Najviše postotnih poena, 4,1, izgubila je Alternativa za Njemačku (AfD), za kojom slijede talijanska Liga donedavnog vicepremijera i antiimigrantskog križara Mattea Salvinija (minus 4 posto) i neonacistička Narodna stranka naša Slovačka, koja je na parlamentarnim izborima u veljači dobila osam posto glasova, a sada joj se podrška smanjila za 3,9 posto. Švedski demokrati, koji su na izborima 2018. sa 17,5 posto glasova postali treća najjača stranka u parlamentu, izgubili su 3,2 posto glasova, a Slobodarska stranka Austrije, koja je na lanjskim prijevremenim izborima dobila 16 posto glasova – otprilike trećinu manje parlamentarnih fotelja nego na prethodnima – po anketi Politica sada je izgubila još 2,9 posto glasova. Nizozemski Forum za demokraciju (FvD) i Stranka Finaca izgubile su po 2,8 posto, španjolski Vox i nizozemska Slobodarska stranka islamofoba Geerta Wildersa izgubile su po 1,8 posto, Danska narodna stranka 1,4 posto, češka Sloboda i direktna demokracija (SPD) jedan posto, dok je za mađarski Jobbik zabilježen minijaturan pad podrške od 0,2 posto.
Politico je analizirao reakcije nekih od ovih stranaka na pojavu pandemije i posljedične mjere koje su uvodile vlade, pa zaključio da su one uglavnom bile konfuzne, počevši od inicijalnog okrivljavanja imigranata za širenje virusa, što se rasplinulo kada je sama Evropa postala žarište, pa do relativiziranja opasnosti od zaraze, taktike koja se u slučaju AfD-a ubrzo preokrenula u kritiziranje vlade zbog navodno nedovoljno brze reakcije na pandemiju. Nekoliko stranaka, poput španjolskog Voxa i talijanske Lege, pokušalo je iskoristiti mjere izolacije koje su uvele vlade kako bi ih optužile za kršenje ustavnih prava i sloboda, no nigdje u Evropi, piše Politico, nije se uspio formirati širi protestni pokret otpora tim mjerama kakav se pojavio u Americi.
S druge strane, istraživanje je pokazalo i da su u pet zemalja stranke krajnje desnice povećale svoju podršku, no u svima njima radi se o strankama koje su na vlasti samostalno ili u koalicijama. Slovačka stranka desnice Sme Rodina na izborima održanima krajem veljače dobila je 8,2 posto glasova i sredinom ožujka sklopila koalicijski sporazum s još dvije stranke, a prema anketi Politica podrška joj je sada za 3,9 postotna poena veća. Neprikosnoveni vladari Poljske i Mađarske, PiS i Fidesz, imaju 3,8 odnosno 2,6 posto veću podršku, a estonski EKRE i Braća Italije, obje članice koalicijskih vlada, imaju jedan odnosno 2,8 posto veću podršku.
Unatoč ovim brojkama, Politico predviđa da bi se ovaj trend mogao preokrenuti kada se počnu osjećati posljedice mjera poduzetih u svrhu suzbijanja pandemije, odnosno rasta nezaposlenosti i pada ekonomije eurozone, za koji MMF prognozira da će iznositi 7,5 posto.
