Udruge Legebitra iz Slovenije i Dugine obitelji iz Hrvatske provele su istraživanje stavova građana Hrvatske i Slovenije prema LGBTIQ osobama?
Istraživanje provedeno u sklopu EU projekta "CareFor" predstavlja opsežno istraživanje stavova građana Hrvatske i Slovenije prema LGBTIQ osobama. Cilj istraživanja bio je analizirati stavove prema duginim obiteljima, procijeniti razinu društvene prihvaćenosti LGBTIQ zajednice te identificirati potrebe i izazove s kojima se susreću. U Hrvatskoj je istraživanje provedeno putem online upitnika u suradnji s agencijom Valicon, na reprezentativnom uzorku od 1011 ispitanika u dobi od 15 do 75 godina. Uzorak je pažljivo odabran kako bi bio reprezentativan prema kombinaciji spola, dobi, obrazovanja i regije u kojoj ispitanici žive.
Ovim pristupom osiguran je širok spektar mišljenja i perspektiva, omogućujući dublje razumijevanje društvene klime prema LGBTIQ zajednici u Hrvatskoj. U istraživanju su analizirani stavovi prema duginim obiteljima, podrška dostupnosti literature o toj temi, stavovi prema inkluziji LGBTIQ tema u obrazovni sustav te prihvaćanje određenih oblika obiteljskog života među LGBTIQ osobama. Ovi rezultati pružaju dragocjen uvid u društvene percepcije te mogu poslužiti kao osnova za naše daljnje aktivnosti - sve s ciljem promicanje jednakosti i inkluzije u oba društva, i hrvatskom i slovenskom.
Kakvi su rezultati istraživanja?
Rezultati otkrivaju izuzetno ohrabrujuće trendove u stavovima građana Hrvatske prema LGBTIQ zajednici. Većina ispitanika je na skali od 1 do 5 izrazila umjeren (3) do izrazito pozitivan stav (5) prema duginim obiteljima (64 posto), dok ih je samo 36 posto iskazalo negativan stav (vrijednosti 1 i 2). Bitno nam je istaknuti da umjeren ili neutralan stav gledamo kao nešto pozitivno – radi se o ispitanicima koji prihvaćaju postojanje LGBTIQ osoba u društvu i nemaju negativne emocije prema LGBTIQ temama. U upitniku pitali smo razna pitanja vezana za LGBTIQ teme, poput prihvaćenosti duginih obitelji, podrške posvajanju, uvođenje LGBTIQ tema u nastavne programe i škole, i tako dalje. Ono što je posebno ohrabrujuće je to što češće kada se zbroji postotak ljudi koji izražava podršku (vrijednosti 4-5), on je veći nego postotak onih koji ne izražavaju podršku (1-2). Umjerena podrška ili neutralan stav je uglavnom oko 20-25 posto u većini pitanja, što, ponavljamo gledamo kao sasvim dobar rezultat.
Kada malo zagrebemo dublje u istraživanje vidimo da među podržavateljima prevladavaju otvorenost i tolerancija prema različitostima, izražene u stavovima poput "Ne smetaju mi, nemam predrasuda" i "Svatko ima pravo živjeti svoj život". Takve i slične stavove su ispitanici mogli navesti tijekom ispunjavanja upitnika, i oni nam svjedoče o pozitivnom pomaku u društvenoj klimi. Više od polovice ispitanika ima stav od 3 do 5 za pitanje podržavaju li uvođenje LGBTIQ tema u nastavne programe i škole, a preko 70 posto nema problema s time da im je kolega ili kolegica na poslu LGBTIQ osoba. Ova promjena društvene klime vjerojatno je rezultat sve češćih javnih istupa LGBTIQ osoba u Hrvatskoj. Također, u zadnjih pet godina serijal slikovnica "Moja dugina obitelj" dodatno je približio javnosti svakodnevne izazove duginih obitelji, ukazujući na sličnosti s drugim obiteljima. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na pozitivan pomak u društvenom prihvaćanju duginih obitelji u Hrvatskoj, a ovakav trend potiče nadu za daljnje korake prema inkluzivnijem društvu.
Znači raste društvena prihvaćenost duginih obitelji?
Prema ovom istraživanju, ali i našim osobnim iskustvima, društvena prihvaćenost duginih obitelji u Hrvatskoj raste, a ovaj inspirativan trend ogleda se u raznovrsnim pričama koje svakodnevno obogaćuju naše društvo. Hrabri javni istupi pojedinaca poput Ive Šegote i Mladena Kožića, koji su otvoreno podijelili životne priče u borbi sa sustavom koji im je pokušao onemogućiti pristup udomiteljstvu ili posvojenju, igraju ključnu ulogu u demistificiranju predrasuda. No to nisu jedine priče koje smo vidjeli u medijima. Možda nisu bile pod toliko velikim reflektorom, ali u medijima smo govorili i o tome kako se sve više ženskih parova suočava s restriktivnim hrvatskim zakonima o medicinski potpomognutoj oplodnji i odlazi u inozemstvo kako bi ostvarilo svoju želju za roditeljstvom. Takve priče svjedoče o izazovima s kojima se LGBTIQ zajednica suočava, ali i o odlučnosti i ljubavi koje pokreću te obitelji. Iz godine u godinu vidimo porast broja životnih partnerstava diljem Hrvatske, i sada imamo više od tisuću osoba koje su sklopile životno partnerstvo. Taj porast ukazuje i na sve veću vidljivost i prihvaćenost LGBTIQ osoba, budući da prema javno dostupnim podacima u svakoj županiji je sklopljeno barem jedno životno partnerstvo, i mislimo da svi parovi koji su se odlučili na taj važan korak zaslužuju pohvale za hrabrost, pogotovo u manjim sredinama.
Ima još mnogo primjera, recimo proteklih godina moglo se čitati u medijima i o pričama nekih obitelji gdje imamo npr. četiri roditelja; radi se o obiteljima koje čine lezbijski i gej par, i koji se odlučuju za zajedničko roditeljstvo, poznato kao i co-parenting. Najčešće su dvije osobe biološki roditelji, po jedna iz svakog para, ali sve četiri osobe sudjeluju u odgoju djece. Svi ti različiti primjeri istospolnih parova koji aktivno sudjeluju u procesu roditeljstva ne samo da ruše predrasude o tome što znači biti obitelj, već i pokazuju da ljubav, predanost i briga ne poznaju granice. Bilo kako bilo, sve te priče, bile one javne ili podijeljene samo u krugu najbližih svjedoče o hrabrosti i odlučnosti parova koji zajednički grade obitelj, unatoč izazovima koje predstavlja naše društvo koje zna biti jako rigidno i tradicionalno. Svaka osoba koja hrabro dijeli svoj LGBTIQ identitet i obiteljske priče, bilo to na javnoj televiziji ili u svom najužem krugu doprinosi stvaranju pozitivne promjene u društvenoj klimi i većem prihvaćanju kako LGBTIQ osoba, tako i duginih obitelji.
Kako se pomak očituje?
Pozitivan pomak u društvenoj klimi prema LGBTIQ osobama u Hrvatskoj, što je potvrđeno rezultatima našeg istraživanja, zapravo se nastavlja i na neki globalni trend - unatoč pokušajima da se taj napredak oteža ili zaustavi. Ovaj pomak očituje se kroz povećanu razinu podrške, otvorenost prema inkluzivnosti i sve češće javno istupanje pripadnika LGBTIQ zajednice. S obzirom na ove rezultate, vidimo, nećemo reći svjetlu, ali ipak ne tako mračnu budućnost LGBTIQ zajednice u Hrvatskoj. Povećana podrška, otvorenost mladih prema razgovoru o seksualnosti i mentalnom zdravlju te rastuća vidljivost LGBTIQ obitelji sve su točke koje nagovještavaju nastavak pozitivnih trendova. Očekujemo da će ovi rezultati poslužiti kao poticaj za daljnje korake u ostvarivanju punih prava i jednakosti za LGBTIQ osobe u Hrvatskoj - možda ne u idućih godinu dana, ali kroz 5-10 godina sigurno će se dogoditi jako veliki pomaci.
Što se tiče udruge Dugine obitelji, u budućnosti planiramo nastaviti s aktivnostima koje će podržati održavanje ovog pozitivnog trenda. Edukacije, javna događanja, suradnje s drugim udrugama poput eto Legebitre iz Slovenije u ovoj priči, te zagovaranje za uključivanje potreba LGBTIQ osoba u zakone i propise bit će ključni koraci prema daljnjem jačanju prihvaćenosti i ravnopravnosti. Važno je naglasiti da je svaki korak prema inkluzivnijem društvu koristan, koliko god malen on bio, a rezultati istraživanja pružaju optimizam u vezi s daljnjim unapređenjem položaja LGBTIQ zajednice u Hrvatskoj.
