Antifašistički vjesnik je na 75. obljetnicu strijeljanja Rade Končara odao počast ovom narodnom heroju. Stručak crvenih ruža položili su na njegov spomenik ispred istoimene tvornice na zagrebačkoj Trešnjevci u kojoj je Končar započeo svoju sindikalnu i političku aktivnost.
Kako podsjećaju iz Antifašističkog vjesnika, Končar je krajem 1930-ih godina radio kao metalski radnik u tvornici Siemens (danas Končar). Član Komunističke partije Jugoslavije postao je 1934. godine, a 1936. je uhapšen i osuđen na godinu zatvora. Po izlasku iz zatvora došao je u Zagreb i zaposlio se u spomenutoj tvornici, gdje je osnovao partijsku organizaciju. Član zagrebačkog mjesnog odbora Komunističke partije Hrvatske postao je 1938. godine, a u kolovozu 1940. politički sekretar Centralnog komiteta KPH-a. Na petoj zemaljskoj konferenciji Komunističke partije Jugoslavije u listopadu 1940. godine postao je član Politbiroa Centralnog komiteta KPJ-a. U rujnu 1941. godine sudjelovao je u savjetovanju komandanta i predstavnika partizanskih odreda u Stolicama, gdje je preuzeo zadatak formiranja Glavnog štaba Narodnooslobodilačkog pokreta Hrvatske. U listopadu 1941. je po partijskom zadatku otišao u Dalmaciju, gdje je uhapšen i u Šibeniku osuđen na smrt. Strijeljan je na Šubićevcu s još 25 drugova, 22. svibnja 1942. godine, a narodnim herojem je proglašen već u kolovozu 1942. godine.
Spomenik viši od 2,5 metra, djelo akademskog kipara Vanje Radauša, postavljen je u krugu zagrebačke tvornice 1952. godine, na Dan ustanka naroda Hrvatske. No s postolja je skinut 1991. godine i premješten na manje vidljivu lokaciju.
‘Za razliku od brojnih drugih spomenika posvećenih njegovim suborcima i drugovima, Rade je preživio i raspad Jugoslavije i restituciju kapitalizma. Ipak, 1991. godine, u jeku ideoloških čistki i pokušaja brisanja svih simbola i sjećanja na klasnu i antifašističku borbu, spomenik je sklonjen s vidljive lokacije, skulptura je skinuta s postamenta i vraćena na prvotnu poziciju ispred stare upravne zgrade. Time je simbol tvornice i radničke borbe crvene Trešnjevke ponovno postao nedostupan široj javnosti, a izgubljeno je i postolje na kojem je stajala kapitalistima ‘nepoćudna’ posveta:
Rade Končar, narodni heroj
politički sekretar CK KPH
rođen 28. X. 1911. godine
strijeljan od talijanskih fašista
dne 22. V. 1942. u Šibeniku
Rade je, međutim, i bez tekstualnog pojašnjenja prepoznatljiv, a gesta poziva u klasnu borbu i dalje je aktualna’, poručuju iz Vjesnika.
