Novosti

Politika

Čerkezovac je ruganje cijeloj regiji

Ekološki aktivisti iz Hrvatske i BiH ističu da je nakon razornog potresa suludo i pomisliti na odlagalište radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, kamoli na njegovu realizaciju

Large cerkezovac nikola cutuk

Vlast je tvrdila da je odlagalište planirano na sigurnom području – Čerkezovac (foto Nikola Čutuk/PIXSELL)

Razorni potres koji je pogodio Baniju vratio je na medijsku scenu Hrvatske potisnuto pitanje izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na banijskoj lokaciji Čerkezovac koja je u tu svrhu navedena u Prostornom planu Republike Hrvatske i uvrštena u Strategiju zbrinjavanja radioaktivnog otpada.

Obrazloženje nadležnih u vezi Čerkezovca odnosno Trgovske gore kao navodno jedine povoljne lokacije za odlagalište nuklearnog otpada bilo je, između ostalog, da je to "seizmički najstabilnije područje u Hrvatskoj". Koliko je to točno vidjeli smo po razornom potresu s epicentrom u banijskom selu Strašniku koje je svega 40 kilometara udaljeno od Čerkezovca. Dok se broje srušene banijske kuće, mikrolokacija Čerkezovac je u fazi izrade Studije utjecaja na okoliš kojom treba odlučiti o njenoj, mnogi će reći već unaprijed odlučenoj, sudbini.

Hidrogeolog Eduard Dumančić smatra da radioaktivni otpad nikako ne smije završiti na Trgovskoj gori.

- Prvo i osnovno, bilo kakav otpad ne smije se deponirati ondje gdje postoji voda u tlu, a kamoli radioaktivni otpad. Takav materijal ne može biti ukopan ni u privremenim bačvama jer kroz takvu ambalažu postoji mogućnost proboja radioaktivnog zračenja. Najbolja mjesta za deponiranje takvih materijala su debeli sedimenti lapora jer su oni praktički nepropusni - objašnjava Dumančić.

- Postoje detaljne tektonske karte koje pokazuju da je to područje u osjetljivoj tektonskoj zoni koja se nalazi na velikom regionalnom rasjedu ili na nizu rasjeda koji imaju dinarski smjer. Taj prostor je praktički završetak Dinarida i granica prema Panonu. Trgovska gora je uz taj rub, u tektonskoj zoni koja je formirala Panon i koja tone, kao što je i taj dio Dinarida u pokretu - napominje Dumančić.

Dugogodišnji ekološki aktivist Daniel Pavlić iz Hrvatske Kostajnice navodi da je nakon razornog potresa na Baniji suludo i pomisliti na lokaciju odlagališta radioaktivnog otpada na Čerkezovcu, kamoli ići u realizaciju tog projekta.

- Tražimo od Sabora i Vlade da lokaciju Čerkezovac izbrišu što prije iz Prostornog plana Republike Hrvatske i obustave sve dalje procedure i radnje. Ovaj razorni potres srušio je svaku njihovu tzv. znanstvenu stručnost i tvrdnje da je Banija seizmički najstabilniji kraj u Hrvatskoj. Svjedoci smo da se nakon potresa širom Banije otvaraju rupe u zemlji. Također, voda navire kroz pukotine jer je izuzetno bogata geološka mreža Banije prepuna izvora vode. Bilo kakvo daljnje razmišljanje o nastavku procedure za realizaciju lokacije Čerkezovac kao odlagališta radioaktivnog otpada bilo bi krajnje cinično. Pitam se je li sada nekoga od tih znanstvenika i PR-ovaca tog političkog projekta odlaganja radioaktivnog otpada u našem dvorištu barem malo sramota - revoltirano kaže Pavlić.

- Dvadeset godina naših života potrošili smo u neravnopravnoj i nepravednoj borbi s bahatim i netransparentnim sistemom koji nas je pravio nesposobnima, neznalicama, bezrazložnim bukačima i budalama. U prilog našoj borbi protiv odlagališta išla je geološka struktura Banije, ali i mreža Natura 2000 jer je lokacija Čerkezovac smještena uz zaštićenu zonu. No sve je bilo džaba - podsjeća Pavlić.

Ponavlja mnogo puta izrečenu pretpostavku da je izbor Čerkezovca na Baniji bila čista politička odluka, donesena po nacionalnom ključu jer ovo područje naseljava većinsko srpsko stanovništvo. No dobro je poznato da su izrazito protiv ovog odlagališta, osim stanovnika Dvora i Banije, i građani Novog Grada, bivšeg Bosanskog Novog u susjednoj Bosni i Hercegovini. Ekološki aktivist iz Novog Grada Mario Crnković, član Eko udruge Green team, kaže da bi poslije nezapamćene katastrofe na Baniji svaki budući razgovor o lokaciji na Čerkezovcu bilo ruganje čitavoj regiji.

- Katastrofalna dešavanja treba shvatiti krajnje ozbiljno i odustati od Trgovske gore kao odlagališta radioaktivnog i drugih otpada. Što se još treba desiti da nadležne institucije priznaju da je područje Banije seizmički aktivno? Nitko ne može predvidjeti kada i gdje će se desiti potresi, ali tko će snositi odgovornost zbog prizemnih poriva da se čim-prije-tim-bolje zaradi koja kuna? Potresi će se dešavati i dalje, podvlačenje ploče Adria neće stati zarad utješnih riječi kojekakvih agencija, neodgovornih političara i njihovih osobnih, sebičnih, jednokratnih interesa - upozorava Mario Crnković.

REAGIRANJE:

Ispravak teksta koji je poslao direktor Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško Hrvoje Prpić možete pročitati ovdje.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više