Kakva je današnjica Srpskog kulturno umjetničkog duhovnog društva (SKUDD) ‘Đurđevdan’ iz Drežnice ?
SKUDD je osnovan 1993. Nakon dolaska sveštenika Miloša Orelja u Drežnicu, a u to vrijeme mi smo bili prvo srpsko društvo u Hrvatskoj. Iza nas su 22 godine uspješnog rada tokom kojih smo proputovali kompletnu bivšu Jugoslaviju, Švicarsku, Njemačku i druge zemlje, a godišnje u prosjeku imamo preko 15 nastupa. U društvu koje broji preko 130 članova, djeluju četiri sekcije – folklorna, muzička, dramska sekcija i hor. Najveći broj članova su učenici osnovnih i srednjih škola i studenti. Mnogi koji su bili u društvu od osnovne škole, nakon fakulteta se manje mogu aktivirati, ali su i dalje prisutni. Interesantno je da su se mnogi članovi poženili između sebe, jer su se kroz ta putovanja i druženja stvorile velike ljubavi, tako da imamo sedam parova. Za naš uspjeh mnogo je zaslužan i naš koreograf Spasa Mutavski koji je s nama preko 20 godina, a koji je ove godine proslavio 60 godina umjetničkog rada. U početku sam ja članovima prenosila znanja, ali tada smo imali dva puta više plesača nego sada: čak tri folklorne grupe po 15 parova, pa je Spasinim dolaskom sve krenulo.
Kakvi su odnosi Đurđevdana i SKD ‘Prosvjete’ i drugih srpskih organizacija?
Sa svim pododborima Prosvjete, kao i sa centralom u Zagrebu dobro surađujemo. Uostalom, surađujemo i otvoreni smo za suradnju sa svim srpskim organizacijama.
S vlastima u Ogulinu i Primorsko goranskoj županiji imamo dobre odnose, ali su oni bili daleko kvalitetniji dok sam bila predsjednica Mjesnog odbora. Ono što smo naumili, uspješno smo realizirali, jer iako već šest sedam godina nisam na toj funkciji, ne mogu reći da me u gradu i županiji ne primaju i ne saslušaju.
Kako rješavate pitanje koreografija?
Imamo preko 13 raznovrsnih koreografija, ličke, makedonske, crnogorske, bunjevačke, šopske, crnotravske, crnogorske, igre iz Srbije… Smatram da bi se svaki KUD prvo trebao predstavljati igrama iz njegovog kraja. Imamo postavljenu ličku koreografiju koju smo već izvodili, ali je problem što nemamo nošnje. Oko nabavke u Beogradu sam razgovarala s etnologom Brankom Ćupurdijom koji proučava i naše nošnje. Trebalo bi nam 12 pari, a jedan par košta 1.000 eura. U Drežnici postoje ljetna i zimska nošnja koje su slične hrvatskim ličkim nošnjama, ali se ipak razlikuju, pa ako nešto iskemijamo, to nije to.
Koliko su manifestacije u malim mjestima i selima potrebne da se održi tempo i živost u tim sredinama?
U svakom mjestu bi se jednom godišnje trebala održati neka manifestacija jer mala mjesta izumiru. Kad smo slavili 20 godina rada, ugostili smo mnogo društava jer kad imate preko 200 učesnika u programu, imate publiku iz šireg kraja; tako smo i mi imali preko 1.000 gledalaca. Malim mjestima bi upravo kroz to trebalo pomoći, a to je motivacija za mlađe ljude koji tamo žive i koji su se pomalo uljuljali. Drugačije je kad sudjeluju dva ili kad je cijela lepeza društava.
Koliko se SKUDD oporavio od požara koji je izbio u vašim prostorijama?
Društvo se još nije oporavilo od požara koji je, a to javno iznosim, podmetnut. Imamo nošnje u milionskoj vrijednosti i zna se što znači kad su te nošnje stradale. Dobili smo 15.000 kuna pomoći od SNV-a i uspjeli sanirati i očistiti dobar dio nošnji. Ormare u kojima su one bile još ne možemo osposobiti, tako da stoje u galeriji Đorđa Petrovića, a sam prostor u kome se desilo, nismo sanirali. Godinama smo imali ljetno-zimske škole, ali sada sve aktivnosti stoje jer za obnovu trebaju znatna sredstva. Žao mi je djece iz Dalmacije koja su dolazila k nama, jer im je bilo interesantnije, a u tih desetak dana naučili su ćirilicu.
Da li djeca u Drežnici pišu ćirilicom?
Kod nas postoji C model i vjeronauka, s pet sati nedjeljno. Mi smo prvi krenuli s tim modelom, ali godinama je sputavan od strane matične škole dok se sveštenik i nismo ja suprotstavili jer su oni tvrdili jedno, a zakon drugo. Dakle, djeca u Drežnici znaju pisati ćirilicu.
Kakvi su planovi u narednim mjesecima?
Pozvani smo na Mokropoljske susrete koji bi trebali biti održani 30. jula jer na njih odlazimo otkad su obnovljeni. Preko ljeta imamo puno nastupa.
