Poznati novinar i publicist Rade Milosavljević, i dalje je intelektualno i društveno aktivan. Početkom ratnih devedesetih, iz Prigorja u kojem je proveo veći dio radnog vijeka, odselio je u rodne Glavince kod Jagodine u Srbiji. Iako je daleko od svojih Prigoraca i Podravaca, ipak ih nije zaboravio te dalje neumorno radi na promociji njihove kulture i povijesti. Dokaz tome je njegova nova knjiga – ‘Feldmaršal Mikašinović’ - napisana na temu značajne povijesne ličnosti.

Djelo se bavi bogatom biografijom generala i baruna Mihajla Mikašinovića te drugih istaknutih osoba iz povijesti Srba u Hrvatskoj. O Mikašinoviću koji je rođen 1715. godine u selu Plavšinac kod Koprivnice, veoma se malo zna. U istoriji, posebno crkvenoj, ostao je zabilježen, no u vojnim enciklopedijama i većini drugih dokumenata iz 20. vijeka ga ne spominju. Izuzetak je knjiga Đure Zatezala ‘Mihajlo barun Mikašinović od Zmijskog polja’ u kojoj je koristio podatke iz prijašnje Milosavljevićeve knjige ‘Prećutani generali’.

Mikašinović je bio prvi general austrijske vojske srpske nacionalnosti. Učestvovao je u mnogim bitkama Austrougarske carevine, stekao brojna vojna priznanja i zasluge. Poznat je kao mecena koji je na razne načine pomagao pravoslavnu crkvu. U rodnom Plavšincu dao je izgraditi crkvu Svetog Lazara. Isto je uradio za manastir Lepavina te druge pravoslavne hramove. Upamćen je kao veliki prijatelj znamenitog prosvjetitelja Dositeja Obradovića s kojim se družio i koji ga je spomenuo djelu ‘Život i priključenija‘.

- Vrhunski historičari ovde u Srbiji su iznenađeni kolikom suverenošću vladam ovom temom i sa kolikom ljubavlju prema Kalničanima sam opisao lik ovoga namerno zaboravljenog Podravca. Pored Mikašinovića, u mojoj knjizi i sve ostale ličnosti su stvarne, a događaji istiniti. Knjigom šaljem ključnu poruku kako se mora očuvati identitet u najtežim uslovima – kaže Rade Milosavljević.

Knjiga ‘Feldmaršal Mikašinović‘ štampana je u 100 primjeraka, a kako ističe autor, o izdavanju knjige obavijestio je i predstavnike Srpske pravoslavne crkve u Zagrebu. Namjera mu je distribuirati knjigu srpskoj zajednici u Prigorje i Podravinu putem crkve i lokalnih manjinskih vijeća. Smatra da bi bilo dobro da se u buduću distribuciju ove knjige uključe SNV i kulturne organizacije Srba u Hrvatskoj.