U kadru stoji novinarka N1 televizije Ana Mlinarić. Iza njenih leđa čuje se vrisak. To jedna majka u Petrinji upravo prima vijest da joj je dijete poginulo. Kasnije javljaju da je riječ o njenoj kćerki koja je imala 12 godina. Malo ranije vatrogasci režu lim na automobilu koji je ostao zatrpan ispod gomile cigli koja je pala s porušene kuće i zatrpala cijeli automobil. Nakon skidanja krova iz auta izvlače jednog uplašenog tatu i još uplašenijeg sina kojem je manje od pet godina. Stavljaju ih zajedno na nosila i kombijem Hitne pomoći odvoze u bolnicu.

Tokom popodneva novinari javljaju o žrtvama u okolici Gline. Četvero je mrtvih u Majskim Poljanama, selu u blizini Gline, točnije u zaseoku Bjelajci. "Dođete u kraj od kojeg je i Bog digao ruke", poručuje reporter N1 televizije Ranko Stojanac iz Majskih Poljana u kojima većinom žive Srbi. Mnoge kuće su razrušene još iz rata, a sada je razrušeno skoro cijelo selo. Prema podacima do srijede ujutro u potresu je poginulo sedmero ljudi, povrijeđeno ih je dvadesetak, od kojih dvoje teže, ali žrtve se u trenutku pisanja ovog teksta još broje.

Gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović plače pred kamerama. Potres ga je zatekao tokom davanja intervjua N1 televiziji, dok je govorio o posljedicama. Jako puno slika ostat će u kolektivnoj memoriji, a Petrinja i Sisak godinama će vidati rane. Pogotovo Petrinja, koja je i bez potresa izgledala kao grad koji je država zapustila i napustila. Gomile neobnovljenih kuća, na kojima su četvrt stoljeća bile vidljive ratne rane, sada su većinom porušene. Koliko se država brinula za Petrinju dovoljno govori podatak da zbog otezanja konzervatora i administracije nisu obnavljane čak ni mnoge privatne kuće koje su vlasnici htjeli obnoviti sami. Sada se državni vrh sjatio u Petrinju i svima su puna usta solidarnosti i pomoći. Procjene štete još nitko ne spominje, prašina se još nije slegla, ali bit će potrebne milijarde kuna da se Banija popravi.

Teško je stradala sisačka bolnica iz koje su bolesnici evakuirani. Stotine građana ostale su bez svojih kuća i stanova. Kao i uvijek u ovakvim situacijama, prvi su reagirali profesionalci i brojni građani solidarni s nastradalima. Vatrogasci iz niza sredina pohitali su u Petrinju, kao i splitski GSS-ovci. Zagrebačke bolnice su otvorile svoja vrata unesrećenima. Međutim, kako će Vlada, koja je izmorena višemjesečnim terorom korona virusa, naći sredstava za obnovu? Predsjednik Zoran Milanović izjavljuje da će Europska unija poslati novac za obnovu. "Svi su tu, svi će pomoći", poručuje pregledavajući štetu po Petrinji premijer Andrej Plenković. Pričekat ćemo još malo da vidimo koji su to "svi", jer te "sve" od rata Petrinja nije dočekala. Plenković je svjestan situacije u Petrinji.

"Razgovarajući sa stručnjacima s Građevinskog fakulteta, koji su tu ostali i gledali razmjere štete, najveći dio centra Petrinje već temeljem prvih preliminarnih procjena možemo ocijeniti da je u crvenom", kazao je. Drugim riječima, te zgrade više nisu pogodne za stanovanje, a gledajući kako napreduje obnova Zagreba, koji je u ožujku pogodio, prema ocjeni seizmologa, 30 puta slabiji potres, još dugo neće ni biti.

Glina – jedna od porušenih kuća

Dok državni vrh maše s praznom blagajnom, vjerojatno nemajući pojma odakle bi mogao pronaći sredstva za obnovu Banije, dok stotine ljudi nemaju gdje spavati, pa će prve noći provesti u kolektivnom smještaju u petrinjskoj kasarni, građani se organiziraju sami. Petrinja je prije rata imala oko 35.000 stanovnika. Sada ih je, po popisu stanovništva, tamo oko 24.000, ali realno ih je u gradu ispod 20.000. Od ulaska Hrvatske u EU nekoliko hiljada mladih napustilo je rodni kraj. Potres je preostale građane ujedinio i ljudi su pružili ruke jedni drugima. U to smo se i sami uvjerili u selu Gornja Bačuga gdje smo bili dan ranije, nakon prvog potresa, i vidjeli da su dimnjaci i krovovi koji su stradali u tom potresu većinom bili obnovljeni, ukoliko je to bilo moguće i ukoliko su rupe na krovovima bile manje. Nije se gledalo tko je Srbin, a tko Hrvat, nego su svi pomagali svima. Nakon ovog potresa, to više neće biti dovoljno.

Oko Petrinje je više od 50 sela, oko Siska ih također ima na desetke, kao i oko Gline. Od početka prosinca do sela Čakale u okolici Siska ne može se doći automobilom. Riječ je o selu u kojem žive pripadnici srpske nacionalne manjine, a urušavanje puta i činjenica da ni hitna pomoć ne može do nesretnih staraca u tom selu nisu dovoljno uzbuđivali nadležne, i sada bi netko trebao očekivati da će ta ista vlast obnoviti štete nastale potresom. Po najgorem scenariju, ovaj potres mogao bi dovesti do dodatnog iseljavanja s Banije, tako da tamošnji građani pomoć o kojoj političari govore trebaju odmah, ukoliko se taj proces želi zaustaviti.

Ne znam kako bi prošli da smo ostali u parohijskom domu, upravo pored kojeg je poginulo dijete na koje se srušila kuća, kazao nam je paroh Saša Umićević kojeg su obišli vladika Gerasim, Milorad Pupovac i statičari iz Zagreba

Dva potresa, u ponedjeljak i utorak, od kojih je ovaj posljednji imao snagu od 6,2 po Richterovoj skali, ostavit će su dubok trag na stanovništvu Banije, ionako osiromašenom i desetkovanom ratom, izbjeglištvom, ekonomskom propašću, iseljavanjem i pandemijom. Što se tiče objekata važnih za srpsku zajednicu, Pravoslavni parohijski dom u Petrinji u prvom potresu je načet, u drugome dokrajčen. Muke petrinjskog paroha protojereja Saše Umićevića počele su već u ponedjeljak kad su on i porodica navrat-nanos izjurili iz parohijskog doma na kojem se tog dana urušio dimnjak. Kako nije bio siguran da je kuća za stanovanje, paroh je porodicu premjestio na sigurnije.

- Ne znam kako bi prošli da smo ostali u parohijskom domu za koji su stručnjaci utvrdili da nije prikladan za dalji boravak i pored kojeg je upravo danas poginulo dijete na koje se srušila kuća - rekao je o. Saša, ističući da su ga nakon prvog potresa obišli vladika Gerasim, Milorad Pupovac i statičari iz Zagreba.

Glina – korisnici Doma za starije na ulici

No nije bio u mogućnosti kontaktirati s parohijanima, zbog čega i nije znao što se događalo s njima, kao što još nije znao kakve su posljedice na drugim vjerskim objektima. Predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Petrinje Nikola Janjanin rekao je da u njegovom selu Gornja Bačuga i okolnim naseljima nema kuće koja nije oštećena.

- Svi smo u dvorištima jer se ne usuđujemo ući u kuće. Zidovi kuća su popucali, dimnjaci su porušeni. Srušenih kuća ima po svim selima, a najgore je što zbog srušene trafostanice nema struje zbog čega ćemo svaki čas ostati i bez vode iz vodovoda što je problem jer moramo napajati stoku. Problem su putevi koji su oštećeni, a od Gornje Bačuge prema Petrinji dio županijske ceste u dužini od jednog kilometra je otklizao ustranu. Neke od kuća koje su naizgled neoštećene trebali bi pogledati statičari, a neki od vlasnika već pokušavaju naći novi smještaj - rekao je Janjanin i istaknuo da je nužno sastaviti spiskove za smještaj i pomoć.

Naglasio je da su neki ljudi imali puno sreće. Jedna starica je samo nekoliko minuta prije potresa izašla na cestu. Da je ostala u kući bila bi zatrpana.

Zidovi kuća su popucali, dimnjaci su porušeni. Srušenih kuća ima po svim selima, a najgore je što zbog srušene trafostanice nema struje, kaže predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Petrinje Nikola Janjanin

Mnoge starije sisačke zgrade koje je prvi potres u ponedjeljak načeo, dokrajčene su dan kasnije, bilo da su ostale bez krova, bilo da su im srušeni dijelovi zidova. Aktivistkinja Mirjana Oluić Voloder i njena majka nisu stradale, ali u gradu su nastale velike štete.

- U momentu potresa nalazila sam se u automobilskoj koloni jer su ulice zakrčila druga vozila i građa koja se sa zgrada svalila na ulice. Najstrašnije je bilo kod stare interne bolnice koja je ostala bez krova, a oko nje je bio velik broj pacijenata i osoblja koji su izjurili kad se zatreslo. Osim u gradu, stanje je katastrofalno u selima Staro Selo, Trnjani i Čakale u kojima žive pripadnici srpske zajednice. Odasvud me zovu i javljaju o štetama, a čim se stanje normalizira, otići ću u obilazak da vidim kakva je situacija i što će tim ljudima biti potrebno - rekla je Oluić Voloder.

Novinarka Novosti Mirna Jasić Gašić javila nam se iz Siska dok se spremala na raščišćavanje štete u kući svojih roditelja. Njima su u sigurnom izlasku iz stana odmah nakon potresa pomogli vatrogasci.

Velike štete zabilježene su u Glini i u okolnim selima.

- U samom gradu ima mnogo kuća koje su stare i po stotinu godina. Njih je prvi potres rasklimao, a današnji je mnoge od njih dokusurio - rekla je glinska aktivistkinja Srpskog narodnog vijeća Ljuba Vrga, ističući da su štete zabilježene i po okolnim selima. Stizale su dojave o srušenim dimnjacima, popadalim crijepovima s krovova i oštećenjima, ali se razmjeri ukupne štete još nisu mogli ustanoviti.

- Zanimljivo je da su stare kuće građene od drveta prošle znatno bolje - rekla je Vrga. Zbog činjenice da su gradske ulice blokirane šutom, u utorak poslijepodne još nije mogla obići zgrade vezane za srpsku zajednicu u tom gradu. O štetama koje je potres počinio u obližnjem Malom Gradcu ispričala nam je Željka Marčinko.

- Prije potresa psi su počeli lajati i zavijati, a kad se zatreslo, moja najmlađa kćer i ja jedva smo uspjele izići iz kuće skoro puzeći. Toliko se tlo treslo - rekla je Marčinko.

Ostali članovi porodice otišli su do Petrinje da saniraju kuću njenog oca, oštećenu u prvome potresu.

- Muž je skupio desetak ljudi da poprave krov, a kad se u utorak opet zatreslo, jedva su imali vremena da pobjegnu s tavana. Krov je opet propao, kuća je napukla, a gospodarske zgrade su srušene - rekla je Željka Marčinko i dodala da su Mali Gradac i okolna sela ostali bez struje.

Petrinja – čišćenje ruševina (Foto: Željko Lukunić/PIXSELL)

O teškoj situaciji u Glini javio nam je i dopisnik Novosti iz Gline Vladimir Jurišić kome je kuća također onesposobljena za stanovanje.

- Ravnateljica Doma za starije i nemoćne Renata Tominović Ceković rekla mi je ispred ustanove da su zidovi popucali i da su korisnici istrčali u dvorište u kojem su ekipe Crvenog križa i vatrogasci. U toku je evakuacija najtežih i nepokretnih bolesnika. Razmišlja se da ih se pošalje u druge centre po Hrvatskoj, a panika je prilična. Razgovarao sam s nekoliko štićenika doma, pa mi je jedna žena opisala kako ju je potres srušio na pod, nakon čega se uspjela dići i izići iz sobe. Oštećen je glinski Dom zdravlja, a pacijenti i osoblje su oko zgrade. Sve ulice u Glini su zasute ciglama i crijepom, tako da nema nijedne u kojoj nije napravljena šteta. Kuće više nisu za stanovanje - rekao nam je Jurišić.

Na reakcije podrške i solidarnosti nije trebalo čekati. Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac i generalni sekretar SNV-a Aleksandar Milošević donijeli su odluku da će se novčana sredstva planirana za pakete namijenjene ljudima na terenu povodom nadolazećih praznika preusmjeriti za pomoć ljudima na području Petrinje, Gline i Siska. Preusmjeravanje sredstava u visini od oko 30.000 kuna najavio je i VSNM Zagrebačke županije. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da je Srbija spremna pružiti svaku pomoć Hrvatskoj nakon silovitog potresa. Uz želju da se Hrvatska što prije oporavi, Vučić je izrazio očekivanje da je sve prošlo uz minimalne žrtve. Grad Zagreb u Petrinju je poslao dva interventna tima, ekipu s kontejnerom i vatrogasce obučene za spašavanje iz ruševina, specijalni kontejner koji sadrži opremu za spašavanje iz ruševina, sto kreveta i pet šatora. Pomoć je pružalo i osam ekipa zagrebačke hitne pomoći te volonteri Crvenog križa.

Područje sela Majske Poljane na sjevernom dijelu grada Gline gdje je petoro mrtvih, a traga se za još dvije osobe, obišao je i načelnik Krnjaka i potpredsjednik SDSS-a Dejan Mihajlović koji je s lokalnim vatrogascima krenuo pružati pomoć stanovništvu.

– Situacija je strašna. Nema kuće koja nije djelomično ili teško oštećena, nema struje, a ljudi sada sjede po automobilima jer ne mogu ući u svoje kuće zbog stalnog podrhtavanja tla. Njima će trebati svaka moguća pomoć, od hrane, odjeće, ćebadi i osiguranja smještaja u prvom naletu, a onda i psihološka pomoć jer su izgubili sve što su imali. Stradanja i razaranja zahtijevaju hitne mjere na državnom nivou jer ni gradske ni lokalne vlasti ne mogu osigurati adekvatnu pomoć, rekao je Mihajlović za Novosti.