Život koji je zbog epidemije koronavirusa gotovo stao, u poljoprivredi je itekako intenzivan. Dejan Petrović, poljoprivrednik iz Borova, već danima je na njivi.

- Sezona je pripreme i setve kukuruza, soje i suncokreta, a uz to je vreme i za prskanje jesenskih kultura, pšenice i ječma, protiv korova. Obrađujem 80-tak hektara zemlje. Jesenas sam zasejao pivski ječam i pšenicu, a uskoro ću na 35 hektara završiti setvu kukuruza - priča ovaj 44-godišnjak.

- Sreća je da sam kao i većina ratara repromaterijal za setvu uspeo nabaviti pre početka epidemije. Snabdeo sam se i plavim dizelom za žetvu. Sada ne planiram nikuda već samo na njivu, osim u slučaju nekog kvara na mehanizaciji. Imao sam manji kvar na prskalici pa sam morao do Vinkovaca po delove, ali sam uspeo dobiti propusnicu - kaže Petrović. Oranice koje obrađuje nalaze se na području dve opštine, Borovo i Erdut, pa mu je propusnica potrebna i za odlazak u polje, ali je policija i ne traži kad vidi traktor.

- Nadam se da oko toga neće biti problema ni ubuduće jer svi smo svesni da ako poljoprivreda stane, staće i život - smatra ovaj ratar. Najviše ga brine šta će biti sa otkupom ječma i pšenice.

- Zadruga u koju predajem pivski ječam ima ograničen kapacitet, a proizvodnja je dogovorena sa firmom iz Bačke Palanke u Srbiji. Videćemo da li će se organizovati odvoz žitarica u ovakvim okolnostima. Tu bi država mogla pomoći tako da otkupi žitarice za robne rezerve - mišljenja je Petrović. Srđan Maksić iz Vere obrađuje oko 180 hektara zemlje na kojoj proizvodi kukuruz, soju, suncokret, nešto uljane repice te ječam i pšenicu. Veruje da neće biti problema s prodajom ozimih žitarica.

- Sumnjam da su državne robne zalihe popunjene i smatram da će država morati da priskoči. Nije se desilo ni u ratnim vremenima da usevi ostanu neotkupljeni i mislim da se to ni sada neće desiti. Trebalo bi povesti računa i da se ne izvoze ovakvi proizvodi, a uvoze banalni - smatra Maksić. Povrtlari u proleće takođe imaju pune ruke posla. U plastenicima OPG-a Sentivanac u Borovu rodili su mladi luk, salata, paradajz, paprika i kupus. Problem je doći do kupaca jer je gradska pijaca u Vukovaru zatvorena.

- Teško je poslovati u uslovima ograničenog kretanja. Imamo povrća koje treba prodati, a nemamo gde. Trenutno čistimo mladi luk i režemo salatu, počeli smo i sadnju krstavaca, a obrađujemo i plastenik u koji ćemo posejati mahune. Snalazimo se tako što prodajemo kod kuće, a vršimo i dostavu. Ipak, mislim da ove godine nećemo uspeti da prodamo sve što smo proizveli - kaže Tatjana Sentivanac koja se, zajedno sa suprugom, plasteničkom proizvodnjom povrća i rasade bavi sedam godina.

- Dobili smo e-propusnicu na mesec dana, ali s njom možemo samo do Vukovara. Uprkos svemu moramo biti optimistični, raditi se mora i ne smemo posustati - kaže 40-godišnja Tatjana. Bez kupaca ostali su i proizvođači cveća.

- Inače smo prodavali na pijaci i u plasteniku. Kao rasadnik imamo dozvolu da radimo i prodajemo uz poštivanje propisanih mera. Vršimo i dostavu - kaže Jelena iz OPG-a Manojlović. U tri plastenika površine oko hiljadu kvadrata, godišnje proizvedu oko 30 hiljada sadnica balkonskog cveća. Osim Jelene, zaposleni su majka, brat i jedan sezonski radnik. Kupci, kaže Jelena, najviše vole doći u sam rasadnik i izabrati ono što im odgovara, ali kako je na snazi zabrana napuštanja mesta prebivališta, mnogima je to prepreka.

- Imali smo problema s propusnicama jer živimo u Vukovaru, a plastenici su u Trpinji. Biljke su žive, zahtevaju zalevanje, prihranjivanje i neophodno je da svaki dan odlazimo u plastenik. Propisi su se menjali tako da smo promenili tri vrste propusnica. Sada smo nabavili e-propusnice tako da brat može vršiti i dostavu - priča Jelena. Dostava je dobro rešenje u novonastalim okolnostima, ali zahteva puno vremena.

- Vremenski smo ograničeni jer dan nije dovoljno dug da bismo uspeli obaviti sve dostave. Da smo znali šta nas čeka možda bi manje sadili. Puno smo uložili, a sada je pitanje da li ćemo uspeti sve da prodamo. Ali, ako i ne prodamo barem će u Trpinji biti sve šareno - šali se Jelena. Prodaja cveća se smanjila i u OPG-u Ostojić u Borovu.

- Prodavali smo na pijaci, išli smo i po selima, a sada prodajemo samo u plasteniku. Probaćemo dobiti tu propusnicu pa ćemo videti šta ćemo dalje - kaže Jovica Ostojić koji se zajedno sa suprugom Svetlanom ovim poslom bavi već 20 godina. U dva plastenika površine oko 320 kvadrata, osim cveća proizvode paradajz, papriku i krastavac.

- Svake godine smo uglavnom sve uspevali da prodamo, ali ove godine ne znamo šta da očekujemo. Ovaj period je udarni kad je u pitanju prodaja, ljudi najviše kupuju pred jedan i drugi Uskrs, a mi ga zbog ove situacije nismo mogli iskoristiti - objašnjava Jovica i dodaje da ljudi pomalo dolaze u plastenik, a onima koji ne mogu doći zbog ograničenog kretanja usled epidemije koronavirusa, dostavljaće i na kućnu adresu, čim dobije propusnicu.

Ograničeno kretanje i nabava repromaterijala za proljetnu sjetvu trenutno su najveći problemi poljoprivrednika i na području Virovitičko-podravske županije, pogotovo u rijetko naseljenim papučkim selima. Riječ je o pretežito starijem stanovništvu koje nije u sustavu e-građanin i koje se ne služi Internetom. Zvuči nevjerojatno, ali u mnogim dijelovima Papuka mobilni signali su slabi ili ih uopće nema pa i oni koji znaju s modernim tehnologijama teško se snalaze i gube živce.

Poljoprivrednici ističu da u sustavu e-građanin ne postoji opcija ‘kupnja repromaterijala’ pa mnogi iz svojih sela ne mogu sami u veće centre nego moraju tražiti nekoga tko im to želi kupiti i dovesti. Kad i dođu do poljoprivrednih apoteka moraju čekati u redu jer se pridržavaju svih propisanih mjera zaštite od korone pa mnogi za taj posao gube cijeli dan. U mnogim mjestima primijećena je nestašica repromaterijala za proljetnu sjetvu i zaštitu jesenas posijanog bilja.

- Obišao sam nekoliko poljoprivrednih apoteka i nigdje nije bilo sjemenskog kukuruza. Uglavnom je ostalo ono što se ne koristi – kaže nam Igor Pavković iz Hum Varoši. Ističe da je u ovom trenutku još veći problem prijave kupnje, prodaje ili zakupa zemljišta kod Agencije za plaćanja u poljoprivredi jer ne postoji on line opcija za one koji se služe Internetom, a u Agenciju se ne može zbog mjera zaštite.

- Tamo su uvijek gužve, u hodniku je znalo biti od 100 do 150 osoba. Slično je i s predajom zahtjeva za poticaje Agronetu. Možda bi rješenje bio neki pozivni centar pa da to rješavamo telefonom – kaže Pavković. Jedan od većih problema ograničenog kretanja je i taj što propusnice u OPG-ima može dobiti 50 posto stalno zaposlenih. Članovi obitelji koji pomažu, a žive u drugim općinama, nemaju pravo na propusnicu jer nisu stalno ili sezonski zaposleni.

Goran Putnik iz Majkovca u Općini Gradina, jedan je od većih poljoprivrednih proizvođača. U podjednakom omjeru bavi se proizvodnjom kukuruza i ječma za životinje te raznih vrsta povrća, najviše paprike.

- Oni koji su na vrijeme kupili repromaterijal sada nemaju većih problema. Ja sam gnojivo kupio još krajem prošle godine. Malo su mi kasnili najloni za folije i neka sjemenja, ali još uvijek je sve u roku- kaže Putnik.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.