Novosti

Politika

Ateisti na margini

‘Vjerske zajednice shvaćaju ateizam kao konkurentski svjetonazor, valjda zato što one same ne daju uvjerljive argumente za svoja učenja’, rekao je profesor Josip Sruk na predstavljanju njegove knjige ‘Zašto nisam vjernik’

49tpcacdc7jxqw3ngrsw73vmwi7

U dupke punoj dvorani Knjižnice ‘Bogdan Ogrizović’ 18. oktobra predstavljena je knjiga ‘Zašto nisam vjernik’ Josipa Sruka, profesora Sveučilišta u Zagrebu u penziji. Predstavljajući knjigu, teolog i novinar Drago Pilsel ocijenio je da bi zbog svog sadržaja i sistematičnosti ona trebala biti objavljena kao naučni rad.

- Njegova knjiga dolazi u vrijeme negativne percepcije Katoličke crkve u Hrvatskoj, prije svega zbog istupa njenih biskupa i klera - rekao je Pilsel.

Alan Sorić iz udruženja ‘Protagora’, koje se zalaže za sekularnu državu, izrazio je zadovoljstvo što je knjigu napisao profesor prava, naglasivši da je Sruk argumentirano, citirajući i Bibliju, dao argumente zašto ne može biti vjernik.

- Knjiga se referira na kršćanstvo, a u njoj autor polemizira s tezom da je Evropa stvorena na temeljima kršćanstva. To je historijski točno, ali u Evropi je sve prisutnija ateizacija, pa se ona danas zasniva na sekularnoj osnovi - rekao je.

Po riječima profesora Line Veljaka, koji je u svojstvu potpredsjednika ‘Protagore’ napisao i uvod knjige, ova je knjiga napisana na temelju opsežne i heterogene literature te krajnje odgovorno i temeljito polaže račune o razlozima odluke da li će netko biti vjernik ili neće.

- Knjiga može biti korisna, kako ateistima i agnosticima, tako i vjernicima. Ateistima i agnosticima će poslužiti u svrhe dokazivanja opravdanosti i njihova odbacivanja vjerovanja u transcendenciju, kao i njihova odbijanja pripadanja nekoj organizaciji ili neformalnoj vjerskoj zajednici, odnosno opravdanosti njihovih skeptičkog ili bar relativizirajućeg držanja u odnosu na vjerovanje i religiju. Vjernicima će poslužiti za suočavanje s temeljima i utemeljenošću njihovih vjerovanja - rekao je Veljak.

- Sruk kao osoba koja ne vjeruje prema vjeri ima tolerantan odnos, ali je odbacuje bez kompromisa - dodao je on i podsjetio na rastuću klerikalizaciju države i društva.

- Nakon faze bojovnog ateizma druge polovine 40-ih i 50-ih godina, vjernici su bili uvažavani u društvu, a onda je 1990. ponovo došla faza bojovnog kršćanstva u kojoj se na ateiste gleda kao na manjinu i ne uvažava ih se - rekao je Veljak.

- Kad se govori o vjeri, treba poštovati prave, a ne lažne vjernike - rekao je Sruk.

Objašnjavajući zašto je napisao knjigu, naglasio je da postoji velika razlika u stavovima i djelovanju Katoličke crkve u Evropi i Latinskoj Americi.

- U Latinskoj Americi postojala je teologije oslobođenja i Katolička crkva borila se protiv diktatura, dok je u Evropi ona podržavala sve reakcionarne i fašističke režime - rekao je.

- Ateistima se onemogućava pristup javnom prostoru, a HTV koji plaćamo svojim novcem daje mnogo više prostora religiji nego znanosti - rekao je Sruk i dodao da vjerske zajednice shvaćaju ateizam kao konkurentski svjetonazor, valjda zato što one same ne daju uvjerljive argumente za svoja učenja.

- Zato se trebamo aktivnije suprotstavljati tendencijama klerikalizma - rekao je.

Pitanja i komentari publike bili su vrlo brojni, a u ime izdavača, Razloga d.o.o. , Mira Šuvar zahvalila se prisutnima na iskazanom interesu.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više