Borba
Dan antifašističke borbe učinio je čudo – predsjednik države Z. M. i premijer A. P. našli su se na istom mjestu, na proslavi u Brezovici. Incidenti, pa ni fizički obračuni nisu zabilježeni, reporteri su samo zapazili da je Z. M., otprije poznat po izgredima, dobacio zloglasnoj suparničkoj skupini "di ste, partizani". Odgovora nije bilo. Dan antifašističke borbe prvi je put organizirala Vlada, zato što je prošle godine izmijenjen Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, pa Vlada organizira obilježavanje svih državnih praznika. Čestitao ga je i predsjednik Sabora Gordan Jandroković prisjetivši se "svih onih koji su svoje živote žrtvovali za slobodnu Hrvatsku". Prošao je još jedan Dan antifašističke borbe, 80 godina od osnutka prvog partizanskog odreda u šumi Brezovica, a sve to kao da malo kome treba. I tako već tridesetak godina. Nije utvrđeno kad će doći red na zabranu ustaških simbola.
Vandali
Na Dan antifašističke borbe išaran je spomenik Franji Tuđmanu u Zagrebu, na križanju Ulica grada Vukovara i Hrvatske bratske zajednice. Nepoznati počinitelji šarali su crnom i crvenom bojom i napisali "hrvatski diktator". Minimalno tri ozbiljne nedoumice ostaju iza vijesti: prva, zašto dnevne novine počinitelje nazivaju vandalima? Vandali se, po definiciji, ponašaju nekulturno i rušilački, a u ovom je slučaju nekulturan i rušilački potez bilo podizanje spomenika političaru poput Tuđmana. Znatno više od bilo kakvog piskaranja po njegovu podnožju. Drugo, tituliranje Tuđmana kao diktatora s formalnog aspekta ne može biti problematično. Dapače, prije se može smatrati da je na taj način ispravljen propust kod podizanja spomenika. Konačno, treće i najvažnije: Policijska uprava zagrebačka izvijestila je novinare da raspolaže s "informacijom o događaju" te "utvrđuje sve okolnosti". Kakve okolnosti policija može utvrđivati u ovom slučaju? Spomenik, kako vidimo, nije trajno oštećen, ništa ozbiljnije od šaranja kakvih ima širom države po znatno ozbiljnijoj i vrednijoj spomeničkoj baštini od ove. Osim ako Andrej Plenković, preko Davora Božinovića i njegovih žandara, nije odlučio izvan zakona staviti povijesne činjenice. Poput one da je osoba koja nije priznavala legalne izborne rezultate u Zagrebu i zabranila Dinamo – a spominjemo najbenignije devijacije – imala izražena diktatorska nagnuća.
Ćiro
Žanr privođenja kapitalaca kao da pomalo posustaje. Imali smo visoka očekivanja nakon osječkih sudaca, a dobili smo hapšenje jednog šefa zagrebačkog Gradskog stambeno-komunalnoga gospodarstva, Neven Blažević se zove, koji je, prema onome što su iz USKOK-a ili policije ili USKOK-a i policije šapnuli novinarima, "u proteklih godinu i pol dana, u zamjenu za mito, dodjeljivao trojici privatnih poduzetnika, odnosno njihovim građevinskim tvrtkama" poslove u obnovi Zagreba. Kako precizno evidentiraju dnevne novine, davao im je sanaciju krovišta i dimnjaka u Mesničkoj ulici, popravak porušenih dimnjaka i svjetlarnika u Boškovićevoj ulici, sanaciju cigle i visećih dijelova pročelja u Ilici 12, sanaciju zidova u Gundulićevoj ulici... Sve nabrojano bilo je oštećeno u potresu. Vrijednost radova, čitamo i dalje dnevne novine, kretala se od nekoliko desetaka do nekoliko stotina tisuća kuna, a Blažević, zvani Ćiro, navodno je tražio deset posto provizije od poduzetnika. Čitamo i da su uhapšene osobe od siječnja prošle godine bile pod tajnim mjerama riječkoga PNUSKOK-a i USKOK-a koji su im snimali telefonske razgovore i kretanje. Iz tajminga početka uhođenja izvodi se zaključak kako dogovori o mitu i dodjeli poslova nisu vezani za potres. Ne zna se što je istražitelje potaknulo na uhođenja dotičnih. A zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević na upit o ovoj temi izjavio je da "ako su oni povezani s kriminalom u obnovi potresa, to je dno dna".
Kolosalno
Za razliku od zagrebačke gradske vlasti, u Dalmaciji ne ide baš glatko s uspostavom predstavničkih tijela nakon izbora. U skupštini Splitsko-dalmatinske županije Domovinski pokret Miroslava Škore nije podržao Mostova kandidata za župana Ivicu Kukavicu, navodno zbog toga što je među strankama koje su bile spremni podići ruku za njega i SDP. S druge strane, Most ne želi surađivati s HDZ-om i strankom Željka Keruma, pa će konstituiranje skupštine pričekati još neko vrijeme. Baš kao i konstituiranje Gradskoga vijeća u Splitu gdje se činilo da je postignut međustranački dogovor, ali onda je iskočio Most i zatražio dodatne razgovore. I sada se dodatno razgovara. U sve tri spomenute sredine – Zagreb, Splitsko-dalmatinska županija i Split – do nedavnih lokalnih izbora na vlasti je bio HDZ s koalicijskim partnerima. Kolosalna pobjeda koju je u izbornoj noći spomenuo premijer Plenković zbilja ima čudna lica. Ili nije ni pobjeda, ni kolosalna.
Žetončić
Zabilježimo i ime Silvana Hrelje, novog HDZ-ova žetončića u Saboru. Reformisti Radimira Čačića postali su malčice nepredvidivi, jer se Čačić na lokalnim izborima koškao s HDZ-ovcima u Varaždinu, pa je Hrelja iz Hrvatske stranke umirovljenika, koji je izabran na SDP-ovoj listi, naprasno odlučio ojačati Plenkovićevu parlamentarnu većinu. Rekao je da je to uradio kako bi bio "ubrzivač procesa za ideje koje već dulje bezuspješno gura". Šta sve čovjek radi da bi penzionerima bilo bolje.
Osmina
Hrvatska nogometna reprezentacija ipak se plasirala u osminu finala Evropskog nogometnog prvenstva pobjedom nad Škotskom 3:1. Reprezentacija je, kao što znaju njezini fanovi i promatrači, neko vrijeme igrala loše, ali je trijumfirala u odlučujućoj utakmici golovima Vlašića, Modrića i Perišića te uspjela ostvariti glavni cilj – proći grupu.
