Zbog klimatskih promjena veliki dio Amazonije mogao bi promijeniti svoju prirodu i iz zatvorene prašume gustih krošnji postati otvorena savana s mnogo manje stabala. Prašume su naime vrlo osjetljive na promjene količine vlage, a požari i dugotrajne suše mogu rezultirati smanjenjem broja stabala te prelaskom u mješavinu travnjaka i šume nalik na savanu. Već od ranije se smatralo da su takve promjene moguće, no stručnjaci su procjenjivali da će proći još mnogo desetljeća dok se to ne dogodi.
Nova istraživanja pak sugeriraju da bi do takvog razvoja situacije moglo doći puno ranije. Prema studiji koja je nedavno objavljena u časopisu Nature Communications, oko 40 posto amazonske prašume već sada se nalazi u fazi transformacije u savanu. Te promjene trajat će godinama, no jednom kada krenu gotovo ih je nemoguće zaustaviti. Još lani su stručnjaci upozorili brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara da će kontinuirano uništavanje prašume koje se događa zbog požara i prekomjerne sječe stabala dovesti do katastrofalnih posljedica. Ovogodišnji požari u Amazoniji najgori su u posljednjih deset godina te su za 60 posto veći u odnosu na one koji su zabilježeni lani.
Arie Stall, vodeći autor spomenute studije, objasnio je u razgovoru za The Guardian kako prašume u odgovarajućim klimatskim uvjetima proizvode samoodržive kiše, dok su u nepovoljnima sklone isušivanju. ‘Ako se prašuma gubi, onda dolazi do pada oborina, a to smanjuje stupanj recikliranja atmosferske vlage. Suši uvjeti otežavaju oporavak šume i povećavaju zapaljivost ekosustava’, rekao je Stall.
Znanstvenici su simulacijskim modelima proučili utjecaj rasta emisije stakleničkih plinova i otkrili da taj proces utječe na regeneraciju uništene šume. ‘Sada znamo da su prašume na svim kontinentima vrlo osjetljive na globalne promjene i da mogu ubrzano gubiti sposobnost prilagodbe. Jednom kada nestanu, njihov oporavak na prijašnje stanje može trajati desetljećima. A kada se uzme u obzir da su prašume stanište većine svih vrsta na svijetu, to znači da će i one biti zauvijek izgubljene’, rekao je Ingo Fetzer, koautor studije.
