Na takozvani crni petak, dan kada trgovine uvode sniženja cijena svojih proizvoda, započela je međunarodna kampanja pod nazivom "Neka Amazon plati". Cilj kampanje je pokušati zauzdati groteskno bogaćenje Jeffa Bezosa, vlasnika najveće kompanije za online trgovinu Amazon, preko leđa radnika, čiji je broj upravo tih dana premašio 1,2 milijuna. Također tih istih dana kompanija je prijavila prihode za treći kvartal od 96,1 milijardu dolara, a bogatstvo samog Bezosa dosegnulo je brojku od 188,3 milijarde dolara, čime je postao najbogatiji čovjek na svijetu. U samo jednom danu u srpnju bogatstvo mu se uvećalo za 10 milijardi dolara, što se u medijima naziva "najvećim pojedinačnim porastom bogatstva u povijesti čovječanstva".
Organizacija Institute for Policy Studies izračunala je da bi Bezos sada svakom radniku mogao dati bonus od 105 tisuća dolara i ostati jednako bogat koliko je bio prije početka pandemije koronavirusa, događaja zahvaljujući kojemu je kompanija učvrstila svoju monopolističku poziciju na globalnom tržištu jer je dobar dio konkurencije bio prisiljen prestati raditi. Amazon je pritom prošle godine u SAD-u platio samo 1,2 posto federalnog poreza na profit, dok dvije godine koje su tome prethodile nije platio ništa.
U isto vrijeme, procjenjuje se da je oko 20 tisuća Amazonovih radnika zaraženo Covidom-19, a radnici u SAD-u i Velikoj Britaniji dobili su bonus od 300 dolara iako od početka pandemije rade u uvjetima povećane potražnje i opasnosti po zdravlje i život. Štoviše, dodatak od dva dolara po satu koji je bio uveden po izbijanju pandemije ukinut je već u svibnju, sa završetkom lockdowna, i više nije uvođen unatoč ponovnom rastu broja zaraženih. Kompanija je zbog rasta potražnje otvorila nova skladišta i u 10 mjeseci pandemije zaposlila 427 tisuća novih radnika, što je za čak 50 posto više u odnosu na prošlu godinu. Oko 85 posto radnika plaćeno je minimalnih 15 dolara po satu, a u statistiku broja radnika nije uključeno i oko pola milijuna dostavljača, kontraktora koji nisu zaposleni direktno u Amazonu.
Amazon je još 2018. svoj softver za prepoznavanje lica Rekognition prodao nizu američkih represivnih institucija. Nakon ubojstva Georgea Floyda donesena je odluka o jednogodišnjem moratoriju na policijsko korištenje ovog softvera
Amazon je, drugim riječima, u pandemiji učvrstio svoju poziciju ključne poluge globaliziranog kapitalizma i postao predatorsko transnacionalno carstvo, East India Company 21. stoljeća, kako su je zbog veličine i kolonijalističkog načina širenja nazvali David Adler i James Schneider iz organizacije Progresivna internacionala (PI), koja sudjeluje u kampanji. Kompanija je već odranije ozloglašena zbog prisiljavanja radnika da ispunjavaju nehumano visoke kriterije produktivnosti, zbog čega su zabilježene i pojave kao što je uriniranje u boce, a tisuće prekarnih radnika koji se tamo zapošljavaju dobivaju isključivo ugovore na određeno vrijeme i bez fiksne satnice. Štoviše, u Amazonu preferiraju i računaju s velikom fluktuacijom radnika jer znaju da oni ne mogu dugo izdržati takve uvjete rada, ali i da je time manja vjerojatnost da će doći do radničkog udruživanja i organiziranja.
U kakvoj je uzlaznoj putanji Amazonova potražnja za radnom snagom nedavno je pojasnila potpredsjednica kompanije za razvoj radne snage Ardine Williams, kada je New York Timesu rekla da je kompanija već započela "suradnju s predškolskim ustanovama s ciljem da se u njih uvede osnovno tehnološko obrazovanje djece". "Želimo da dotok već bude spreman i otvoren kada u idućih 10 godina naša potreba za zapošljavanjem bude sve više rasla", rekla je Williams krajem studenoga.
Unatoč ciljanoj strategiji za sprječavanje organiziranja radništva, na dan kada je započela kampanja štrajkovi i protesti dogodili su se u Amazonovim skladištima diljem svijeta, od Bangladeša, Indije i Australije, pa do Njemačke, Poljske, Španjolske, Francuske, Velike Britanije i Amerike. U Francuskoj i Velikoj Britaniji radnici su pokrenuli i sudske tužbe, pri čemu je ona u Francuskoj završila odlukom suda prema kojoj kompanija mora poboljšati zdravstvene standarde pod prijetnjom globe od milijun eura za svaki dan neispunjenja odluke. Britanski sindikat GMB godinama se pak bori s Amazonovim odvjetnicima zbog toga što im kompanija zabranjuje pristup skladištima u cilju učlanjivanja radnika. Poljskim radnicima također je onemogućeno sindikalno udruživanje, a u štrajku koji su organizirali na crni petak tražili su da im se plaće izjednače s onima radnika u Njemačkoj, koje su trostruko veće, kao i da se pravo na sindikalno udruživanje regulira na razini Evropske unije. Krajem studenoga radnici skladišta u Bessameru u Alabami također su najavili da će pokušati osnovati sindikat, što bi, ukoliko se dogodi, trebao biti prvi takav uspješan pokušaj u zemlji u kojoj Amazon ima gotovo 800 tisuća radnika.
Peticiju "Neka Amazon plati" potpisalo je, uz niz organizacija, i više od 400 političara iz 34 države svijeta, sa zahtjevima koji prije nešto desetljeća ne bi bili naročito radikalni, ali se danas uglavnom doživljavaju kao lista lijepih, ali nerealnih želja: da se radnicima povećaju plaće i poboljšaju mjere za zaštitu zdravlja, da se prekarni ugovori zamijene sigurnijima, da kompanija obustavi nadzor radnika, da prekine suradnju s represivnim institucijama poput policije i imigracijskih agencija te onu s fosilnim lobijem, da smanji svoj karbonski otisak (koji je veći nego onaj dvije trećine država svijeta), te da omogući radničko organiziranje, a u upravu pripusti predstavnike radnika.
Aktivistička akcija u Francuskoj (Foto: Charles Platiau/Reuters/PIXSELL)
Upravo je, međutim, radničko udruživanje najveći trn u oku Amazonovog menadžmenta: ogroman dio ljudskih i financijskih, a naročito tehnoloških resursa upregnut je u sprječavanje takvih inicijativa. Koliko nisko su u tome spremni ići na svojoj je koži osjetio bivši zaposlenik Christian Smalls, koji je radio u Amazonovom skladištu na Staten Islandu. Smalls je ondje u ožujku organizirao prosvjed, nakon čega su mu se počeli javljati radnici iz drugih skladišta, kao i novinari. U medije je kasnije procurio sadržaj sastanka koji je tim povodom održala uprava, pa se saznalo da su najveći umovi Amazona, uključujući i samog Bezosa, na sastanku razglabali kako će Smallsa u javnosti prikazati kao "glupog i neartikuliranog" i kao takvog ga "učiniti licem cijelog pokreta". Smalls je dobio otkaz i nedavno tužio kompaniju jer je osvećivanje zbog radničkog udruživanja kažnjivo po federalnim zakonima SAD-a.
Ipak, kampanje ocrnjivanja skoro pa da su benigna metoda kada se usporede s golemim sustavom nadzora radnika, metode kontrole koja je, prema nalazima britanske istraživačke kompanije Gartner, postala standard u većini velikih svjetskih kompanija. Prema podacima Gartnera iz perioda od 2015. do 2018. godine, od 239 kompanija koje su istraživali njih 50 posto imalo je neki oblik nadzora zaposlenika, dok je očekivani udio ove godine trebao dosegnuti 80 posto. Portal Vice objavio je krajem studenoga da je Amazon još prošle godine angažirao špijunsku agenciju Pinkerton, "notornu po svojim antisindikalnim aktivnostima" koje traju još od kraja 19. stoljeća. U rujnu ove godine Amazon je objavio i dva oglasa za radna mjesta "viših obavještajnih analitičara" koji bi se trebali baviti "nadzorom budućih rizika", uključujući i "organizirano radništvo, aktivističke grupe i neprijateljske političke vođe". Nakon objave oglasi su uklonjeni, ali su još uvijek arhivirani na internetu.
Amazonov Operativni centar za globalnu sigurnost geoprostorni je alat osmišljen za vršenje ovakve vrste nadzora, a Institut Open Markets, inače protržišno orijentirani think tank, objavio je u rujnu izvještaj u kojemu analizira upravo za što sve Amazon koristi taj alat. "Amazon je prije svega nadzorna kompanija", piše u izvještaju, "a prikupljanje podataka u samoj je srži njegovog poslovnog modela." "Amazon nadzire kupce, konkurente, građane i imigrante, a svoje zaposlenike nadzire invazivno i sveprisutno", napisali su autori, pa opisali kako je kompanija svoje nadzorne kamere nedavno opskrbila umjetnom inteligencijom koja prati pokrete zaposlenih i osigurava da se oni drže mjera socijalne distance propisanih zbog pandemije Covida-19.
Kada zaposlenici padnu ispod Amazonove odabrane norme produktivnosti, primjerice broja paketa po satu, "softver u skeneru ukori zaposlenike koji previše vremena troše mimo zadatka, uključujući i objavljivanjem upozorenja, pa čak i 'okončavanjem' zaposlenika". Amazonov softver programiran je s ciljem "minimiziranja slobode radnika i individualnog donošenja odluka" tako što osmišljava rute kojima se radnici trebaju kretati skladištima. Sve ovo kod njih dovodi do "konstantne panike niskog intenziteta" i dehumanizacije kojom ih se tretira kao "robote ili zombije". Zaposlenik Hibaq istraživačima je rekao da ta anksioznost ne prestaje ni nakon završetka radnog vremena, već da se on, kao i mnogi drugi radnici, "osjeća kao da ga netko promatra čak i dok spava".
Druge programe kompanija koristi za predviđanje "rizika od sindikalnog udruživanja" putem analize desetaka različitih varijabli, poput ekonomskog statusa, "indeksa različitosti" i "osjećaja zajedništva", a na temelju tih podataka izrađene su i mape na kojima su označena skladišta visokog rizika. U izvještaju koji je nedavno objavio Amnesty International, a koji se također bavi ovim Amazonovim praksama, napominje se da one predstavljaju kršenje prava na privatnost, tim više ako se ono provodi u cilju sprječavanja međunarodnim i nacionalnim zakonima zajamčenog prava na sindikalno udruživanje.
Amazon je, osim toga, još 2018. godine svoj softver za prepoznavanje lica Rekognition prodao nizu američkih represivnih institucija, poput policije i agencije za imigraciju. U lipnju je, nakon policijskog ubojstva Afroamerikanca Georgea Floyda, donesena odluka o jednogodišnjem moratoriju na policijsko korištenje ovog softvera, nakon što je ustanovljena velika mogućnost pogrešnog spajanja lica i baze podataka kriminalaca, ali samo kada se radi o nebijelcima. Amazonova kompanija Ring, koja proizvodi sigurnosne sustave za domaćinstva, također surađuje s lokalnim policijama tako što im omogućava direktan pristup snimljenim materijalima. Organizacija Američka unija za građanske slobode (ACLU) tvrdi da Ringov portal "zamagljuje liniju između korporativnog i državnog nadzora", dok je neprofitna grupa za digitalna prava Electronic Frontier Foundation početkom ove godine objavila da aplikacija osobne podatke korisnika šalje nizu marketinških kompanija. U zahtjevima kampanje "Neka Amazon plati" stoga se eksplicitno traži i da Amazon prekine suradnju s "policijskim i imigracijskim službama koje su institucionalno rasističke", te "zaustavi razvoj, korištenje i prodaju uređaja i softvera kojima se proširuju prakse masovnog nadzora".
