U nedjelju, 22. juna, nakon večernjeg bogosluženja u osječkom Hramu Uspenja Presvete Bogorodice, koje je služio protojerej-stavrofor Miljen Ilić, paroh petrovoslatinski i silaški, u sali Srpske pravoslavne crkvene opštine (SPCO) osječke svečano je otvorena izložba starih fotografija. Izložba je otvorena u prisustvu velikog broja vjernika i gostiju, a povodom velikog jubileja – 300 godina od podizanja prvog srpskog pravoslavnog hrama u Osijeku posvećenog Majci Božjoj.
Uz sveštenstvo SPC-a i pravoslavne vjernike, na otvaranju izložbe bili su predstavnici drugih vjerskih zajednica, Grada Osijeka i srpskih organizacija. Specijalno za ovu priliku SPCO iz Osijeka štampala je brošuru o osječkom hramu te katalog izložbe. Autori brošure i kataloga su osječki paroh protojerej Aleksandar Đuranović i mladi doktor medicine Zoran Mišković. Dio prikazane izložbe biće stalna postavka u sali Crkvene opštine, dok će ostale fotografije za posjetioce biti izložene sljedećih mjesec dana.
Pozdravljajući okupljene goste, protojerej Đuranović je istaknuo da u godini kad SPC proslavlja 800 godina autokefalnosti, osječki Srbi imaju poseban razlog za radost jer obilježavaju 300. godišnjicu podizanja svog Hrama te da postoji želja da se nizom duhovnih i kulturnih manifestacija i događanja na dostojanstven način obilježi taj jubilej. Preporučujući gostima da razgledaju izložbu, posebno se zahvalio Zoranu Miškoviću na ogromnoj pomoći u organizaciji i pripremi izložbe te je napomenuo da nema boljih poznavalaca srpskih prilika u Osijeku od porodice Mišković. Naime, Zoranov djed Lazar Mišković bio je osječki paroh koji je iz zatrpanih temelja 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća ponovo podigao osječki hram, koga su ustaše sravnile sa zemljom u Drugom svjetskom ratu, a Zoranov otac, Milorad Mišković, donedavni predsjednik VSNM-a Grada Osijeka, napisao je brojne radove iz prošlosti osječkih Srba. U svom obraćanju prisutnima, Mišković je dao sažet historijat osječkih Srba.
- Srpska zajednica nastanila se u Donjem gradu, dijelu Osijeka pokraj kojega je prošla Velika seoba Srba, u mjestu koje joj je pružilo drugi dom tokom ratova s Turcima te joj omogućilo razvitak i napredak. Srbi su još oko 1705. imali prvu crkvu od drveta, koju su 1719. zamijenili zidanom crkvom Uspenja Presvete Bogorodice. Ta se crkva utkala u multietnički i multivjerski dio mozaika grada Osijeka, dajući mu prepoznatljiv izgled i osobitost - rekao je Zoran Mišković.
