Na Međunarodni dan ljudskih prava, 10. decembra, u prostorijama Saveza antifašističkih boraca i antifašista u Zagrebu održana je tribina "Demokracija i ljudska prava" nakon koje je otvorena izložba učeničkih radova na temu ''Drugi i drugačiji''. Tom prilikom konstatiran je uspješan završetak projekta "Evropsko antifašističko nasljeđe" koji je proveo SABA RH zajedno s partnerskim udruženjima - Zveza združenj borcev za vrednote narodnoosvobodilnega boja Slovenije i SUBNOAR BiH.

Po riječima predsjednika SABA RH Franje Habulina, u okviru projekta - osim prikupljanja i izlaganja učeničkih radova - organizirana je i Škola demokracije, odnosno niz predavanja koja su u svojim zemljama pohađali antifašistički aktivisti, kao i prezentacija rada partizanskih bolnica – Petrove Gore, Franje u Sloveniji i bolnice u Podgrmeču u BiH.

Učenici su stvarali radove koji prikazuju odnose i vrijednosti prema skupinama koje su doživjele/doživljavaju diskriminaciju i prikazuju kako se taj odnos izmijenio od Drugog svjetskog rata do danas, a u programu je sudjelovalo pet osnovnih i dvije srednje škole s područja Siska i Primorsko goranske županije (Klana, Matulji, Krk) uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Osim ove izložbe koje će nakon Zagreba biti postavljena i po Primorsko goranskoj županiji, imamo i virtualnu izložbu na kojoj se mogu razgledati radovi, rekao je Habulin.

Tokom 30 godina nagomilali su se problemi koje sada rješavamo, između ostalih i upoznavanjem i uključivanjem mladih generacija učenika u programe SABA RH što ćemo nastaviti i naredne godine, najavio je čelni čovjek SABA RH.

- Drago mi je da se takav projekt uspio održati i da su u njega bili uključeni mladi ljudi, ali mi je žao što je u njemu sudjelovalo samo sedam od nekoliko tisuća osnovnih i srednjih škola, među njima su bile i škole iz Siska, rekao je historičar Hrvoje Klasić i dodao da je tužno što učenici jako rijetko posjećuju Jasenovac, kao da je to spomen područje u Laponiji, a ne na autocesti prema Vukovar u koji su učeničke ekskurzije obavezne, ističući potrebu uključenja mladih generacija u projekte očuvanja antifašističkih tekovina i borbe protiv historijskog revizionizma.

– Najnovije izjave predsjednika Zorana Milanovića rastužile su me i razočarale, pogotovo što on ima utjecaj na događaje preko onog što izgovori. Ipak, i pored svega što se čuje i događa, danas je stanje bolje nego prije nekoliko godina; neki događaji koje smo očekivali nisu se desili, ali su zaustavljeni negativni trendovi. Iako samo u Zagrebu postoji 20 ulica nazvanih po ljudima imenima povezanim s NDH koje bi trebala preimenovati, udžbenici su ipak koliko toliko dobri - rekao je.

Osvrnuo se i na inicijativu obnove groblja za ustaše i domobrane na Mirogoju, ističući da oni koji tamo leže imaju pravo na ime i prezime, ali ne i da ih se naziva hrvatskom vojskom.

– Hrvatski sabor ne vidi problem u tome da se ustaše i domobrane naziva hrvatskom vojskom. Omogućena je isplata mirovina pripadnicima tzv. Hrvatske domovinske vojske, iako se taj izraz nigdje nije koristio. Na osnovu toga pravno na mirovinu imaju i pripadnici Crne Legije, čuvari ustaških logora smrti i svi koji su ubijali ljude. Svi oni imaju i pravo na invalidninu, čak i ako su osuđivani nakon 15. svibnja 1945. - podsjetio je Klasić i naglasio da je antifašizam borba, jer je fašizam zlo koje s vremenom poprima različite oblike. Zato 22. lipnja, kao Dan antifašističke borbe, na treba slaviti u Brezovici, nego u centru Zagreba

- Deseti prosinac 1948. dan je kad su svi ljudi dobili svoja neotuđiva prava kako bi ostvarili puninu života na zemlji. Sadržaj Deklaracije o ljudskim pravima, iako ona sama nije pravno obavezujuća, ugrađen je u zakonodavstvo zemalja svijeta - rekao je Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava.

- Mi sastavljamo godišnje izvještaje o stanju ljudskih prava, a sada je situacija gora nego 2013., prije svega zbog drastično smanjenog kapaciteta institucija, dok više od sedam godina nisu donesene nacionalne strategije za ostvarivanje pojedinih segmenata ljudskih prava. Državne ustanove beskućnike ili invalide nazivaju "marginalnim grupama", a govor mržnje je u porastu. Dok je ranije prevladavao u realnom prostoru, sada zbog pandemije bilježi eksponencijalni rast na internetu i društvenim mrežama, a mete su mu redom LBGT populacija, izbjeglice, Srbi i Romi. Država ne to nema jasnog odgovora, kao ni na pitanje socioekonomskih prava. Tokom 30 godina napravljeno je veliko raslojavanje, pa je preko 20 posto stanovnika u riziku od siromaštva – stariji, bolesni, nemoćni, jednočlana domaćinstva, djeca… I te se skupine razlikuju jer su je situacija teža u manjim, ruralnim sredinama. Osim toga socijalna predizborna obećanja države isključivo podmiruju iz EU fondova koje ćemo za sedam godina morati prestati koristiti. Zato će, kakvu ćemo državu imati, ovisiti o nama samima - podvukao je Novosel na kraju izlaganja.

Slijedila je živahna rasprava u kojoj je Vesna Teršelič, voditeljica Documente iskazala želju da se škole što više uključe u takve programe, dok je gošća iz Slovenije Vera Klopčič naglasila potrebu povezivanja antifašističkih snaga. Miroslav Delić, šef antifašista iz Karlovca podsjetio na niz manifestacija u tom gradu povodom 22. juna u kojima su učestvovali i učenici ali i da zbog jednog telefonskog poziva lokalnih moćnika nije bilo odlaska učenika za Jasenovac.

Na tribini je bio i novi šef SDP-a Zagreba Viktor Gotovac kojeg smo pitali za dojmove.

– Uvažavajući sve ljude i građane, treba promicati vrijednosti koje se mogu identificirati s napretkom ili onim što ulazi u prostor temeljnih prava i sloboda. Dakle sa svim onim što bi društvo trebalo biti, za razliku od svih pojava koje vidimo, a koje se skrivaju ispod tih pojmova kao što su najnoviji prosvjedi po trgovima na trgu. Trebamo pokazati što su stvarna prava, vrijednosti i slobode i za njih se boriti, uključujući i suočavanje s onima koji nas žele vratiti u neka druga, crna vremena koja su samo njima svijetla. Dakle treba biti hrabar i nema skrivanja - rekao je Gotovac.