Nakon nasilnog upada njegovih pristaša u zgradu Kongresa početkom siječnja, bivši američki predsjednik Donald Trump uglavnom se povukao iz javnosti, no to nipošto ne znači da mu je loše išlo, niti da je sve ovo vrijeme samo penzionerski lješkario na Floridi u svom resortu Mar-a-Lago. Dapače, Trump je u međuvremenu uspješno odradio svoj drugi opoziv upriličen zbog negiranja rezultata izbora i pozivanja na nerede na Capitol Hillu i 13. veljače oslobođen je svih optužbi. Već dva tjedna kasnije započeo je proces koji bi se mogao nazvati pokušajem političkog uskrsnuća, najavivši da će "možda čak odlučiti po treći put pobijediti" demokrate. Bilo je to prvo Trumpovo javno iskazivanje onoga od čega su mnogi strepili, kandidature na predsjedničkim izborima 2024., a ta se najava dogodila 28. veljače na Konferenciji konzervativne političke akcije (CPAC), godišnjem okupljanju konzervativnih aktivista i političara održanom na Floridi.
U 90-minutnom govoru Trump je rekao da njemu i njegovim ljudima ne pada na pamet osnovati novu stranku kad "već imaju Republikansku stranku", a činjenica da Joe Biden već mjesec i pol dana obnaša dužnost predsjednika države nije ga spriječila da kaže kako su demokrati "izgubili Bijelu kuću". Prema Trumpovom mišljenju, Joe Biden imao je ni manje ni više nego "najkatastrofalniji prvi mjesec vladanja od svih predsjednika u modernoj povijesti", a njegova administracija već je dokazala da je "protiv radnih mjesta, protiv obitelji, protiv granica, protiv energije, protiv žena i protiv znanosti".
Trumpova najava da će se možda ponovno kandidirati za predsjednika naišla je na oduševljenje konzervativne publike u dvorani, pa je izjavu prisnažio deklariranjem da je "nevjerojatno putovanje" koje su zajedno započeli prije četiri godine "daleko od završenog". Budući da mu je već dva mjeseca zabranjen pristup društvenim mrežama te da se i u drugim medijima pojavio tek nekoliko puta, Trump je tih sat i pol vremena iskoristio da iskaže svoje mišljenje o svim relevantnim pitanjima, od onoga o "radikalnim imigracijskim politikama" nove administracije, koje je nazvao "bezdušnom izdajom temeljnih vrijednosti naše nacije", pa do pozivanja na njegovu "America First" ("Prvo Amerika") političku agendu koja podrazumijeva "prkošenje Kini, ukidanje outsourcinga, povratak tvornica i nabavnih lanaca i osiguravanje da Amerika, a ne Kina, dominira budućnošću".
Unatoč činjenici da je posljednji pokušaj opoziva bio dvostranački, jer je u njemu sudjelovao i niz republikanaca, te unatoč tome što se na ovogodišnjem CPAC-u nije pojavio nijedan visoko pozicionirani republikanac, Trump je na konferenciji rekao da je stranka ujedinjena te da je "jedina podjela koja postoji ona između šačice aparatčika establišmenta u Washingtonu i svih ostalih u ovoj zemlji". Republikanski senator iz Louisiane Bill Cassidy izjavio je, međutim, da CPAC ne predstavlja cijelu stranku i da će ona, "ukoliko želi pobijediti na međuizborima 2022. i predsjedničkim izborima 2024. morati slušati birače, a ne samo one kojima se jako sviđa Donald Trump". Iz ovih je izjava stoga jasno da Republikansku stranku u nadolazećem periodu očekuje unutrašnja frakcijska borba u kojoj će Trump pokušati nad njom preuzeti kontrolu, te da će prvi test toga poduhvata biti međuizbori koji će se dogoditi za dvije godine.
Štoviše, neki su komentatori u vodećim medijima poput New York Timesa i Guardiana zaključili da je Trump preživljavanjem opoziva i istupom na konzervativnoj konferenciji u tom unutarstranačkom ratu već pobijedio, zbog čega će njegova "velika laž" o ukradenim izborima i dalje trovati američku javnost i održavati na životu vatricu njegove nasilne, autoritarne vladavine. A koliki su točno razmjeri njegovog laganja pokazala je krajem siječnja zaključena analiza fact checkera lista Washington Post, prema kojoj je Trump u svoje četiri godine mandata izgovorio 30 tisuća "lažnih ili obmanjujućih' tvrdnji", odnosno prosječno 21 dnevno, ali s krivuljom koja je eksponencijalno rasla s približavanjem predizborne kampanje.
