Muzej žrtava genocida u Beogradu došao u posjed originalnog popisa spašene djece iz perioda Drugog svjetskog koji je izradila humanitarka Diana Budisavljević. Ovu vijest o važnom otkriću, javnosti u Hrvatskoj je objelodanio Boris Milošević, SDSS-ov saborski zastupnik. On je kazao da će "o nemjerljivoj važnosti popisa kao dokumenta vremena stradanja tek biti govora u budućnosti".
- Herojstvo Diane Budisavljević, rođene Austrijanke udane za zagrebačkog kirurga Julija Budisavljevića, Srbina iz ugledne ličke obitelji Budisavljević, postalo je poznato tek 2003. godine, kada je u Zagrebu objavljena knjiga "Dnevnik Diane Budisavljević 1941. - 1945." koja sadrži Dianine dnevničke bilješke iz tog perioda. Knjiga je otkrila nevjerojatne razmjere akcije spašavanja i udomljavanja srpske ratne siročadi - naveo je Milošević.
Rekao je da se od ranih 2000-ih javnost sve više zanimala za Dianin život i akciju spašavanja djece koja je desetljećima bila nepravedno prešućivana. Nagrađivani igrano-dokumentarni film "Dnevnik Diane Budisavljević" snimljen je 2019. godine.
- O djeci koju je spašavala iz logora vodila je preciznu evidenciju koja joj je 1945. godine, odmah nakon oslobođenja, bila oduzeta. Evidencija je sadržavala kartoteku s osnovnim podacima od oko 12.000 djece s nadom i svrhom da će ih nakon rata spojiti sa preživjelim roditeljima ili s bar rodbinom. Ta evidencija je smatrana izgubljenom, a velika većina spašene i usvojene djece zapravo nikad nije saznala ništa o svojim roditeljima. Sve do prije neki dan, kada je objavljeno da je Muzej žrtava genocida u Beogradu došao u posjed originalnog popisa Diane Budisavljević. Otkriće popisa abecedno sadrži podatke od oko 5800 djece koje je Diana Budisavljević spasila uz evidenciju obitelji koja su djecu usvajala. Trag o postojanju detaljnije kartoteke je nevjerojatno velika stvar - naveo je Milošević.
Dodao je da je popis djece nastao u Zavodu za gluhonijemu djecu u Zagrebu, u okviru "akcije Diane Budisavljević" i prije nekoliko dana je prvi put predstavljen javnosti, a u budućnosti popis bi trebao biti i digitalno dostupan svima.
- Čestitam Muzeju žrtava genocida na ovom velikom otkriću. Brojne obitelji će saznati gdje su djeca završila, a tadašnja djeca i njihovi potomci danas će saznati istinu o svojim roditeljima, precima i porijeklu. Najvažnije je da popis postoji i da je dostupan - poručio je Boris Milošević.
Popis Diane Budisavljević ovih dana je izložen u atrijumu Narodnog muzeja Srbije. Direktor Muzeja žrtava genocida Dejan Ristić kazao je za N1 da u Muzeju "imaju saznanja gde se nalazi i kartoteka Dijane Budisavljević", da rade na tome da se ona pribavi, ali da o tome za sada ne smiju davati informacije. Ristić je naveo da je pronađeni spisak autentičan, iako se dugo vremena vjerovalo da je uništen.
"Autentičnost je utvrđena na osnovu ekspertize koju je radio Muzej žrtava genocida. Spisak sadrži ime i prezime deteta, procenjenu starosnu dob, ime oca i majke, datum i hrvatski logor iz kojeg je spaseno i potpune podatke o hrvatskoj porodici kojoj je dete dato na usvajanje ili hraniteljski status", rekao je direktor Muzeja žrtava genocida.
"Javio nam se veliki broj naših građana i sunarodnika koji žive u inostranstvu, sa vrlo dirljivim i emotivnim porukama, i pitanjem kako mogu da dobiju uvid u taj spisak, budući da bi voleli da znaju da li se neko od njihovih predaka nalazi na tom spisku kako bi mogli da dođu do podataka o svom stvarnom, a ne nametnutom identitetu. Mnogo njih ne zna svoje korene", izjavio je Ristić. Kazao je da je Muzej specifična nacionalna ustanova kulture. Od 1992., kada je osnovan, prikuplja građu o zločinu genocida koji je počinila Nezavisna Država Hrvatska od 1941. do 1945., kao i zločine protiv čovječnosti u periodu Drugog svetskog rata.
"Detaljno tragamo za građom koja nam je neophodna kako bismo je pohranili u depoe, i ne odustajemo nikada, bez obzira što u javnosti postoji duboko ukorenjeno mišljenje da dokument nije sačuvan. Ali smo prošle godine dobili indicije da dokument postoji", rekao je Dejan Ristić o originalnom popisu Diane Budisavljević.
