Novosti

Politika

Stožerova jesen

Premijer ne zna što poduzeti a da se nikome ne zamjeri, dok njegovi najbliži korona-vodonoše – Božinović, Beroš, Capak i Markotić – nemaju dovoljno profesionalnog i ljudskog integriteta da se založe za poteze koji bi Vladi mogli donijeti neprilike s vlastitim biračima ili s nekim glasnim društvenim grupacijama

Large 1stozer zeljko lukunic

Izbjegavaju neprilike – članovi Stožera (foto Željko Lukunić/PIXSELL)

Premijer Andrej Plenković u proteklih je pet-šest mjeseci bio digao ruke od aktivne i organizirane državne borbe protiv Covida-19: to je jedinim dijelom rezultat činjenice da su se i on i njegov protuepidemijski Stožer sasvim izgubili u političko-ekonomskim kalkulacijama vezanim uz suzbijanje koronavirusa, dok se drugim dijelom radi o premijerovom iracionalnom inzistiranju na politici durenja na građane koji se nisu cijepili, a takvih je trenutno više od 47 posto među odraslim stanovništvom, ili oko 55 posto u ukupnom broju žitelja. Ukratko, Plenković je samome sebi odlučio svezati ruke, pa su posljedice kojima sada svjedočimo logične i očekivane. Hrvatska je proteklih dana bilježila debelo iznad tri hiljade novozaraženih dnevno, a u srijedu, kad zaključujemo ovaj tekst i ovaj broj Novosti, bilo ih je blizu 4600: time je gotovo izjednačena rekordna razina od 4620, što je bio slučaj u prosincu prošle godine, na vrhuncu drugog korona-vala. Premda se broj novih zaraza poravnao s onima iz crnog prosinca prošle godine, broj hospitaliziranih i broj preminulih osjetno je manji, dvostruko ili trostruko manji, jer su cijepljeni u velikoj mjeri zaštićeni od teških oblika bolesti. U bolnicama trenutno leži više od tisuću i dvjesto oboljelih, na respiratore je priključeno njih stotinu pedeset i troje, a umire oko trideset ljudi dnevno. Udio pozitivnih među testiranima iznosi oko 30 posto. Ukupno je dosad preminulo više od 9100 ljudi. Procjene kažu da hrvatsko zdravstvo može podnijeti između 3500 i 4000 hospitaliziranih od Covida i oko 400 Covid-pacijenata na respiratorima.

Premda se broj novih zaraza poravnao s onima iz crnog prosinca prošle godine – u srijedu ih je bilo blizu 4600, broj hospitaliziranih i broj preminulih osjetno je manji, jer su cijepljeni u velikoj mjeri zaštićeni od teških oblika bolesti

Premijer i njegov Stožer probudili su se u ponedjeljak ujutro. Održan je sastanak na kojem je zaključeno da ne treba poduzimati ništa, ili gotovo ništa, jer Plenković ne zna što poduzeti a da se nikome ne zamjeri, dok njegovi najbliži korona-vodonoše – Davor Božinović, Vili Beroš, Krunoslav Capak i Alemka Markotić – nemaju dovoljno profesionalnog i ljudskog integriteta da se založe za poteze koji bi Vladi, odnosno vladajućoj stranci mogli donijeti neprilike s vlastitim biračima ili s nekim glasnim i agresivnim društvenim grupacijama. Božinović je rekao da je dogovoreno da se pojača kontrola nošenja zaštitnih maski u zatvorenim prostorima, da se snažnije promovira primanje dodatne doze cjepiva te da se učenike osnovnih i srednjih škola cijeli idući tjedan oslobodi fizičkog pohađanja nastave jer je ustanovljeno da oko 25 posto zaraženih u prošla dva-tri tjedna dolazi iz školskih klupa. I to je to: dakle, ništa. Hoće li upotreba Covid-potvrda, to jest potvrda o cijepljenju ili preboljenju Covida-19, osim kao obaveza u sustavima zdravstva i socijalne skrbi, biti proširena i na druge sfere života, pitali su novinari Božinovića. Neće, odgovorio je šef Stožera, jer su iskustva "drugih zemalja" pokazala da ih inzistiranje na potvrdama nije dovelo u bolju epidemiološku situaciju u odnosu na Hrvatsku. Koje su to zemlje? Sigurno da ima i takvih, ali itekako ima i zemalja u kojima je spomenuta mjera polučila efekt znatno povećanog broja cijepljenih građana: Portugal, Francuska, Italija, Njemačka... Božinović se, naravno, uvijek poziva na maglovite primjere nepoznatih drugih kad treba opravdati politički motivirano činjenje ili nečinjenje Stožera, i to učini doslovno svaki put kad nema nikakvih stručnih ili zdravorazumskih argumenata u prilog političkim zaključcima svoga Stožera.

Dok je Lauc samo zagovarao ukidanje svih restriktivnih mjera i proglašavao završetak epidemije, mogli su se dokučiti motivi njegovog angažiranja u Znanstvenom savjetu. Ali sada je počeo otvoreno koketirati s antivakserskim zavjerama

To odsustvo uvjerljive i jasne argumentacije, što je zamijenjeno uvredljivom i argumentacijom i komunikacijom, te stalno kašnjenje i oklijevanje u donošenju preciznih odluka centralna su mjesta dosadašnjeg hrvatskog neuspjeha u suočenju s Covidom. Neuspjeh je evidentan: Hrvatska je među dvadesetak država u svijetu koje su, kad je riječ o smrtnosti, najteže stradale u pandemiji; Hrvatska je pri dnu zemalja Europske unije u pogledu procijepljenosti stanovništva, a u posljednjih četiri-pet mjeseci postotak građana koji su primili vakcinu narastao je za svega nekoliko poena. Nikome u vlasti, međutim, ne pada na pamet da prizna neuspjeh i da preuzme odgovornost za pogreške i promašaje u proteklih dvadesetak pandemijskih mjeseci. Plenković, Božinović & družina odlučili su prebaciti odgovornost za sve što je loše na nerazumne građane, dok sebi grabe zasluge za uspješno manevriranje u korona-krizi kad se radi o turističkoj sezoni i o nabavi dovoljnih količina cjepiva. Ako si među najgorima u Europskoj uniji, a odbijaš priznati da si u bilo čemu pogrešno postupio, onda je jasno da ne računaš na vjerodostojnost i na opće dobro, nego isključivo na vlastite političke interese. Kako, pobogu, zaoštriti epidemiološke mjere dvadesetak dana uoči obilježavanja tridesete godišnjice vukovarske tragedije!? Ista je situacija bila i prošle godine i znamo kako je završilo.

Gužve za testiranje ispred bolnice Sestara milosrdnica u Zagrebu (Foto: Luka Stanzl/PIXSELL)

Gužve za testiranje ispred bolnice Sestara milosrdnica u Zagrebu (Foto: Luka Stanzl/PIXSELL)

"Po mjerama smo vrlo blagi, a po smrtnosti smo jako visoko. Vlada mora donijeti odluke, to je stav Reformista od prvog dana. Vlada mjere donosi kad ne može pobjeći, često prekasno", rekao je Radimir Čačić, čiji su Reformisti u Plenkovićevoj vladajućoj koaliciji, u intervjuu za N1 televiziju. Smatra da treba proširiti primjenu Covid-potvrda, kao što je slučaj u Francuskoj, gdje je Čačić nedavno boravio. "Stvari funkcioniraju fenomenalno, normalan život na ulicama, u restoranima, u javnom prijevozu... To je samo pitanje uspostave sustava. Sva ova dreka koju slušamo je posljedica nesposobnosti i neodlučnosti Vlade da donese jasne odluke. Mi kao država i dalje neopravdano, opasno i štetno dajemo legitimitet Gordanu Laucu. Nemojmo se zavaravati, nemojmo se praviti gluplji nego što je nužno. Recimo jasno: čovjek je štetočina, čovjek je opasan, iznio je čitav niz dokazanih laži", rekao je Čačić. Ne treba očekivati da će Plenković i Božinović prihvatiti kritiku svog koalicijskog partnera, jer je najčvršća točka njihove politike arogantno odbijanje da priznaju bilo kakvu svoju grešku: zato je kredibilitet Stožera takav kakav jest, zato malotko drži do ionako fluidnih i fakultativnih epidemioloških mjera, zato nam je broj cijepljenih onakav kakav jest, i zato cinični Lauc neće biti degažiran iz Znanstvenog savjeta Vlade Republike Hrvatske što god da izvali i kojim god putem da nastavi u ekshibicionističkom zadržavanju javne pažnje na svojoj narcisoidnoj ličnosti.

Gordan Lauc (Foto: Patik Macek/PIXSELL)

Gordan Lauc (Foto: Patik Macek/PIXSELL)

Lauc je ponajbolji dokaz dokle ide premijerovo prkošenje elementarnoj političkoj pristojnosti, odnosno rijetko viđeno ustrajavanje na vlastitoj nepogrešivosti. Dok je Lauc samo zagovarao ukidanje svih restriktivnih mjera i svako malo proglašavao završetak epidemije, koja – po njemu – i nije bogznakakva opasnost osim za stare i bolesne ljude, mogli su se dokučiti motivi Plenkovićevog angažiranja tog čovjeka u Znanstvenom savjetu: Vladi je, naime, trebalo znanstveno pokriće i za jače i za blaže restrikcije u skladu s političkim potrebama, Vladi je trebao dojam u javnosti da se, eto, ni znanstvenici ne slažu oko toga što je pametno poduzimati, pa ni Vlada ne može pogriješiti kako god da se postavi i što god da propiše zbunjenom građanstvu. Naravno da ni globalno ni lokalno ne postoji unutarznanstveni rascjep oko toga je li Covid-19 golema prijetnja čitavim državama i zdravstvenim sistemima, ali hrvatskoj Vladi trebao je takav lažni dojam u svrhu političke manipulacije. Lauc je, međutim, u posljednje vrijeme počeo učestalo i otvoreno koketirati s antivakserskim zavjerama. "Nuspojave nisu česte, no ima ih. Imamo i neočekivani višak smrtnosti u lipnju i srpnju koji se poklapa s intenzivnim cijepljenjem. Takve neočekivane viškove smrtnosti imaju i druge zemlje", objavio je prije desetak dana, a koji dan potom dodao je i ovo: "Realizacija prodajnih planova Pfizera zahtijeva da se cijepite svakih 6 mjeseci (tj. za sada 6, možda uskoro smanje na svaka 3 mjeseca), a morate cijepiti i djecu. Uskoro će izaći i turbo buster doza, koja će biti nešto skuplja, ali će sigurno biti puno bolja."

Zašto je Vladi u interesu da u Znanstvenom savjetu ima čovjeka koji javno sije skepsu prema cjepivu služeći se neistinama i urotničkim teorijama? Što Plenković dobiva time? Kakvu korist od tog aranžmana ima bilo tko, mimo samog Lauca? Jedino objašnjenje jest to da premijer ne želi priznati grešku i ne želi popustiti pred apelima ozbiljnih stručnjaka i znanstvenika koji već mjesecima ukazuju na štetnost i šarlatanstvo Laucovih istupa. Valjda misli da će tako pokazati slabost i izgubiti poneki postotak u istraživanjima biračkog raspoloženja, ali to nema nikakve veze s dobrobiti hrvatskih građana. Ono što se izravno tiče građana pokazuju hladne činjenice: među znanstvenim savjetnicima Vlade sjedi najmanje jedan čovjek koji javno relativizira korist od vakcinacije, a istovremeno Vlada ne poduzima ama baš ništa konkretno da se poveća broj cijepljenih, nema čak ni reklamnih kampanja, osim ako strategija nije da se dopusti razbuktavanje zaraze i smrti, pa da goli strah potakne ljude da ipak prime vakcinu. A ako je to strategija, onda je Plenković iz faze durenja prešao u fazu potpune bešćutnosti prema onima koji su ga izabrali, ili preciznije, dosegao je stanje svijesti Davora Božinovića.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više