Bio je jedan od onih ljudi koji vole sakupljati mudre misli i aforizme te iste dijeliti sa studentima. Te 1978., kada sam upisao Fakultet političkih znanosti, osvoji me temeljnim ljudskim osobinama. Tko god ga je stavio na kapiju politologije, odnosno za nositelja kolegija Uvod u političku znanost s kojim se odmah susretnu svi studenti, učinio je dobro djelo - kazao je Čedomir Višnjić, predsjednik Prosvjete, srpskog kulturnog društva u čijoj biblioteci je danas održana komemoracija za nedavno preminulog prof. Jovana Mirića.
Nekada kao student i profesor, a kasnije kao urednik i autor, Višnjić i Mirić su surađivali sve do posljednjih dana. Iz bogatog opusa prof. Mirića predsjednik Prosvjete je izdvojio članak ‘Hrvatska demokracija i srpska pitanja’. Riječ je o tekstu kojeg je tada već umirovljeni profesor objavio devedesetih u prvom broju ‘obnovljenog’ časopisa tog srpskog kulturnog društva. Kako je napomenuo Višnjić, riječ je o ‘temi koja je pronašla svog autora i to s razlogom’.
- S prof. Mirićem sam se prvi put susreo 1986., odnosno na prvoj godini fakulteta. Pamtim ga kao profesora koji je svim studentima bio važan oslonac. Naime, studij politologije zna biti traumatičan jer mnogi studenti po upisu na fakultet još uvijek nemaju predodžbu o tome što je zapravo politologija – rekao je prof. Tonči Kursar, koji od 2000. predaje kolegij kojeg je do 1998. držao Mirić.
Kursar je istaknuo prekretnicu u Mirićevom djelovanju, odnosno 1990. godinu, kada je uslijedio nasilni kraj jugoslavenske političke zajednice. Označio ga je kao radikalnog teoretičara, a ta njegova osobina posebno je došla do izražaja u djelu ‘Rad i politika’. Budući da je političku znanost vidio kao teoriju revolucije te da je u vremenu socijalizma pokušao domisliti mjesto u društvu za tu znanost, Mirić je uzburkao duhove na FPZG-u, ali i šire.
- Profesor Mirić dao je izniman doprinos u razumijevanju problema hrvatske demokracije devedesetih u tolikoj mjeri da ćemo se svi mi koji se želimo baviti tim razdobljem konstantno vraćati njegovim radovima – istaknuo je Kursar te zaključio da svi studenti prof. Mirića mogu biti ponosni na činjenicu da im je predavao.
I Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća te potpredsjednik SDSS-a, pred okupljenima, među kojima su bili članovi obitelji Mirić te kolege pokojnog profesora s FPZG-a, prisjetio se svog prvog susreta s Mirićem.
- Prvi put sam ga sreo 1990. u vremenu prijeloma, prelaska iz mira u rat, iz jednog sistema u drugi, iz jedne multietničke države u više njih koje to nisu, u vremenu kada sam smatrao potrebnim da se posavjetujem s nekim tko mi može dati dobar savjet. Nekolicina nas je tada odlučila osnovati Srpski demokratski forum, odnosno organizaciju čija je misija bila da učini sve što je u njenoj moći da ne dođe do rata – prisjetio se Pupovac te dodao da je Mirić dao svoje dopune na prvi dokument SDF-a.
- Mirić je bio, što se vidi iz knjiga koje je pisao u najtežim trenutcima, hrvatsko-srpski patriot slobode. Čuvao je sve nas koji smo radili s njim, a sama ta činjenica je čuvala njega samoga. Takvih primjera danas nema mnogo, a još ih je manje bilo početkom devedesetih. Takvi kao Mirić su tada bili izopćenici koji su djelovali u obiteljskim krugovima – podsjetio je Pupovac, koji je Mirićev način pisanja usporedio s krležijansko-praksisovskom tradicijom.
Izuzev Mirićevih teorijskih komponenti, Pupovac je istaknuo i njegov emocionalni način pisanja te retoričnost, što je potkrijepio citatima iz ‘Sumraka intelekta’, jedne od pet knjiga koliko ih je ukupno izašlo u izdanju SKD-a Prosvjeta. Predsjednik SNV-a je podsjetio kako je Miriću svom djelovanju bio dosljedan, pa tako nije bio samilostan ni prema Srbima. Uostalom, Republiku Srpsku Krajinu je nazvao ruglom od države.
- Sve to prof. Mirić ne bi bio u mogućnosti bez svoje supruge koja ga je štitila i imala svijest o njegovom zdravlju, ali i političkom položaju. Jovan Mirić ostat će upamćen kao osoba koja je predano radila u uvjetima u kojima nema pretpostavke za dostojanstvo, a još manje za normalan rad - zaključio je Pupovac.
Posljednji ispraćaj prof. Mirića bit će u petak, 10. travnja u 14 i 30 sati na Krematoriju zagrebačkog Mirogoja.
