Na sjednici Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, održanoj 2. maja, usvojeni su izvještaji o utrošku novca dodijeljenog manjinskim organizacijama za 2018. i donesena odluka o podjeli sredstava za programe ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina za ovu godinu. Sjednica Savjeta održana je u novom sazivu nakon što je Vlada u aprilu imenovala nove članove, a novost je i pravilo da se zastupnici nacionalnih manjina suzdrže prilikom glasanja za programe ‘njihovih’ manjina. Sjednicu su obilježile i kritike državnih organa i medija zbog ‘nevidljivosti’ izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina koji će biti održani 5. maja, kao i osuda vandalskog uništavanja plakata SDSS-a za evropske izbore.

- Izvještaj o utrošku sredstava u 2018. pokazao je da su 84 udruge s više od 500 podružnica, ogranaka, pododbora i drugih organizacijskih oblika ukupno potrošile 33.792.362,00 od predviđenih 33.880.000 kuna za ukupno 870 programa - rekao je predsjednik savjeta Aleksandar Tolnauer, pohvalivši udruge koje su same vratile 107.600 kuna za neizvršene programe, dok je ukupno zatraženo vraćanje 148.215 kuna.

- Za 52 programa informiranja utrošeno je 15,2 milijuna kuna, za 40 programa izdavaštva 886 tisuća kuna, za kulturni amaterizam 402 programa 8,2 milijuna, a za 376 programa manifestacija 6,4 milijuna kuna. Za četiri programa preko bilateralnih sporazuma utrošeno je 2,3 milijuna kuna, za stvaranje pretpostavki za kulturnu autonomiju za Rome 900 tisuća, a za ostale aktivnosti 365 tisuća kuna - rekao je Tolnauer i dodao da pet udruga zbog nenamjenskog utroška sredstava neće moći kandidirati programe u naredne tri godine.

Govoreći o raspodjeli za ovu godinu, naglasio je da su nacionalne manjine ponudile programe koji afirmiraju ne samo njih, nego i Hrvatsku. Vlada je takve prepoznala i povećala sredstva kako bi bili bolje prezentirani, i to ne samo u Hrvatskoj, nego i šire gdje postoji interes. Naglasio je da će se i dalje paziti na namjensko trošenje sredstava, posebno zato što se radi o novcu poreznih obveznika.

Predsjednik Komisije za raspodjelu i potpredsjednik Savjeta u prošlom sazivu Veselko Ćakić predstavio je odluku o raspodjeli.

- Ukupna sredstva za ovu godinu iznose 36 miliona kuna, od čega će 77 organizacija i ustanova sa 124 članice dobiti 34.605.000 kuna za 54 programa informiranja, 46 programa izdavaštva, 396 programa kulturnog amaterizma i 390 programa manifestacija. Javilo se 14 novih udruga koje će dobivati sredstva. Zbog ranijeg nepravilnog utroška ili nepravilnih izvještaja sredstva će biti umanjena ili uskraćena za 29 udruga. Povećanje u odnosu na 2018. generalno iznosi oko šest posto, ali su neke manjine dobila i više, a neke manje - istaknuo je Ćakić.

- Kao i svake godine povjerenstvo je imalo puno više zahtjeva od raspoloživih sredstava, pa smo donijeli odluku da ih dobiju oni koji su se držali propisanih kriterija i najbolje radili, a od kojih možemo očekivati da će tako i nastaviti - rekao je za Novosti Ćakić, ističući da su odluke bile donošene jednoglasno, bez preglasavanja ili izdvojenih mišljenja.

Naglasio je i da su među novim udruženjima, koja će biti sufinancirana, i četiri srpska - KUD-ovi iz Tenje, Borova i Dalja, kao i Srpski kulturni centar iz Vukovara.

Ove godine Srbi su dobili 9.780.000, Talijani 6.915.000 kuna, Mađari 4.148.000 kuna, Česi 3.201.000, Bošnjaci 2.185.000, Rusini 657.000 kuna, Ukrajinci 653.000… Za romska udruženja predviđeno je 503.000 kuna, dok će preko stvaranja pretpostavki za ostvarivanje njihove kulturne autonomije dobiti još 500.000 kuna.

Od srpskih organizacija najviše je dobilo Srpsko kulturno društvo ‘Prosvjeta’ – 4.550.000 kuna, SNV je dobio 3.947.000, Zajedničko veće opština iz Vukovara 811.000, Srpsko privredno društvo ‘Privrednik’ dobiva 250.000, Srpsko kulturno umjetničko i duhovno društvo (SKUDD) ‘Đurđevdan’ iz Drežnice 82.000, SKUD ‘Jovan Lazić’ iz Belog Manastira 55.000. ‘Čuvari srpskog identiteta’ iz Vukovara 75.000 kuna, a Srpski kulturni centar iz Vukovara 10.000 kuna.

Točku o predstojećim manjinskim izborima obilježili su kritički tonovi. Nakon što su neki od članova kritizirali medije zbog šutnje, Milorad Pupovac ocijenio je da nema previše smisla tri dana prije izbora pozivati manjine na izlazak, jer država i njene institucije nisu učinile ništa kako bi ukazale na njihovu važnost.

- Manjinska vijeća i predstavnici treća su važna komponenta manjinskog predstavništva - rekao je Pupovac i ocijenio da je zakon o izborima nešto popravio, ali ne mnogo. Nisu uvedeni dvojezični i dvopismeni listići, u biračkim odborima nema pripadnika manjina, a biračkih mjesta je mnogo manje nego na ostalim izborima.

- Država se prema ovim izborima odnosi kao gospodar, a nama prepušta da obavimo sve ostalo, osim da odlučujemo o biračkim mjestima, sastavu biračkih odbora i listićima - rekao je i naglasio da bi Savjet, osim što educira manjinske aktiviste, trebao organizirati i skup na kojem bi pokušali sagledati kakvo je stanje 16 godina nakon prvih izbora.

O šutnji o medijima i odsustvu propagandnih spotova za kojih nema novca govorio je i Tolnauer. Pozvao je nacionalne manjine da dođu na birališta bez obzira na otežavajuće okolnosti.

- Izbori su vrlo značajni za nacionalne manjine jer preko vijeća i predstavnika učestvuju u rješavanju pitanja od općina do županija i tako mogu utjecati donošenja odluka. Iziđite na izbore, Imamo mogućnost uticati da u lokalnim i regionalnim samoupravama bude više od 5000 kandidata koji mogu regulirati interes nacionalnih manjina na tim područjima. Pozivam i lokalne i regionalne samouprave da shvate da su manjinska vijeća i predstavnici sastavni dio lokalne i regionalne samouprave - podvukao je Tolnauer.