Izjavom ‘sve zlo poteklo je iz Srbije’, koja je izrečena na zagrebačkoj konferenciji posvećenoj procesima ekshumacija i identifikacija nestalih osoba na području Hrvatske, pomoćnik ministra branitelja i prvi čovjek Uprave za zatočene i nestale Stjepan Sučić ovu osjetljivu temu direktno je bacio u pećnicu međunacionalnih dnevnopolitičkih prijepora. Iako tema konferencije nisu bili uzroci i posljedice rata, Sučić je u svom uvodnom govoru problem nestalih servirao uz izlizanu retoriku utvrđivanja srpske krivnje i agresije na Hrvatsku, nakon čega je konferenciju demonstrativno napustio Veljko Odalović, dugogodišnji predsjednik Komisije za nestale Vlade Srbije.
I dok je Odalović za medije ocijenio da je njegov hrvatski kolega promašio temu i zloupotrijebio konferenciju, koja je u organizaciji Regionalne koordinacije udruga obitelji nestalih osoba s područja bivše Jugoslavije, uoči Međunarodnog dana nestalih 30. avgusta, trebala proteći profesionalno, dotle je Sučić medijima objašnjavao incident nastavljajući u istom tonu.
‘Rekao sam: pošto je trećina teritorija Hrvatske bila okupirana četiri godine, a jedan dio i šest godina do mirne reintegracije, uglavnom su se sve te velike i pojedinačne grobnice nalazile upravo na tim prostorima. Tu su parametri koje kao vojnik sa sigurnošću mogu pretpostaviti, ali obzirom da imam i informaciju da se sve nalazi u arhivima Srbije’, nastavio je Sučić, čije su izjave pokrenule lančanu reakciju u koju se uključio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Za suštinu problema obitelji nestalih u ovom verbalnom ratu nije bilo prostora. Jedino što je ovom prilikom uspjelo doprijeti u javnost jeste dobro poznat podatak sa službenih stranica Ministarstva branitelja da Hrvatska još uvijek traga za 1.952 nestale osobe, bez spominjanja njihove nacionalnosti. U Sučićevim riječima, kao i na službenim stranicama Ministarstva branitelja, Uprave za zatočene i nestale, nema spomena o nestalim osobama u Bljesku i Oluji, a kamoli o onima iz Vukovara, Siska ili Gospića.
Dok se ne zgotovi novi jedinstveni popis nestalih osoba Međunarodne komisije za nestale, podaci iz posljednje knjige nestalih Međunarodnog komiteta Crvenog križa iz 2015. kažu da je na području Hrvatske ukupno 2.138 nerasvijetljenih slučajeva (1.716 nestalih i 422 osobe čiji se posmrtni ostaci traže), od čega se na Srbe odnosi oko 50 posto. Prema srpskim podacima, nestalih Srba s područja Hrvatske je bitno više – 1.804 osoba, od kojih je 40 posto bilo starije od 60 godina. Po tim navodima, među nestalima je 1.286 (71 posto) civila i 497 (28 posto) žena. Iz posljednje ratne godine, tvrdi se, potječe 51 posto nestalih Srba ili točnije 921 osoba, dok je 1991. godine nestalo 694 lica ili 38 posto.
Za utvrđivanje istine, pomoćnik ministra Stjepan Sučić mogao bi poslušati svoje riječi upućene srpskoj strani: ‘Vojska kad nešto radi uvijek ostavi trag, ništa se ne radi bez zapovijedi i izvješća i sva se ona nalaze u nekim arhivima.’ U posljednjih 17 godina ekshumirani su posmrtni ostaci ukupno 1.500 osoba, među kojima je velik broj staraca koji su, nakon što su ubijeni na svojom kućnom pragu u Gošićima, Varivodama, Mokrom Polju, Uzdolju, Prukljanu, Glini, Dvoru…, ‘humanom asanacijom terena’ završili u zajedničkim ili pojedinačnim grobnicama. Do sada je identificirano 1.059 osoba srpske nacionalnosti stradalih u Hrvatskoj, dok posmrtni ostaci njih još 441 čekaju na identifikaciju.
