Izdavačko preduzeće Disput iz Zagreba izdalo je intrigantnu knjigu "Lepoglava" autora Željka Funde, poznatog varaždinskog profesora i književnika. Riječ je o romanu koji se bavi strahotama ustaškog logora u Lepoglavi tokom Drugog svjetskog rata. U romanu u kojemu ima i povijesti i fikcije, među ostalima, navode se imena stvarnih ustaških zločinaca, opisi njihovih zločina te drugi zanimljivi detalji o tom fašističkom stratištu koji široj javnosti nisu poznati. Cilj autora je da se historijska istina o logoru kroz ovakvu vrstu književnog djela ne zaboravi te da se prenese u sjećanje na mlađe generacije. Prije svega namjera mu je bila prikazati Ustaški pokret kao zločinačku organizaciju koja je najviše naštetila hrvatskom i drugim narodima.
- Da počnem s najnaivnijim motivom: pokušaj razobličavanja ustaštva radi deustašizacije našeg društva. Radi se o zločinačkom, izdajničkom pokretu u kojem nema ničega pozitivnog, koji je pod hrvatskim imenom Hrvatsku najviše osramotio. Svi svjedoci vremena koje sam pročitao spominju samo negativne elemente toga režima. Nisam naišao ni na jedan pozitivan primjer, primjer žrtve za drugoga. Drugi motiv je lokalpatriotizam: proveo sam prvih 27 godina života u Lepoglavi, najljepše, formativne godine. Ne znam koliko sam uspio vratiti "dug" jer dobrim dijelom govorim o strahotama u lepoglavskom logoru, no nadam se da sam eventualnom kvalitetom romana to uspio podosta anulirati, čak time i tako ostvariti katarzički učinak. Treći motiv je sentimentalan: "oživjeti" neke drage osobe kao što su Danica Broessler, utemeljiteljica lepoglavske čipke, lokalnog partizanskog aktivista Ivana Fereka Srećka, (dobrog) slikara amatera Gabrijela Horvata, moga djeda Valenta, koji je kao gostioničar morao dvoriti ustaše, nesretnog župnika Ferdu Krčmara, koji je morao davati oprost grijeha ustašama, Josipa Hlasteca, djeda moje žene, koji je nastradao u Lepoglavi jer su mu sinovi bili u partizanima – rekao je Funda o svom romanu u intervjuu za Večernji list i dodao da je ovakva knjiga trebala biti napisana još ranije kako bi se društvo suočilo s negativnom stranom prošlosti.
