Ako ni zbog čega drugog, SDP-ova prošlotjedna neuspješna, slabo pripremljena i još slabije obrazložena inicijativa da se u povodu afere Agrokor opozove vlada Andreja Plenkovića vrijedila je zbog toga što su u Vladinom Očitovanju o toj inicijativi zapisane sljedeće rečenice, koje je za potrebe spomenutog dokumenta u trećem licu napisao izvanredni povjerenik u Agrokoru Ante Ramljak, pa su i stavljene u kurziv i među navodnike: ‘U kontekstu sastanaka koje su tijekom toga dana (10. travnja 2017., op. a.) predstavnici Vlade održali sa svim najznačajnijim dionicima procesa izvanredne uprave (od suda imenovanim izvanrednim povjerenikom, predstavnicima dobavljača, predstavnicima banaka) ppVRH Martina Dalić održala je i sastanak s predstavnicima imatelja obveznica tvrtkom PJT Partners i fonda Knighthead. Na ovom sastanku je sudjelovao i izvanredni povjerenik Ante Ramljak. Predstavnici tvrtke PJT Partners su se predstavili kao predstavnici više vlasnika obveznica (uključujući i na sastanku prisutan Knighthead) koji zajedno drže više od 40 % obveznica Agrokora. Fond Knighthead je na tom sastanku iznio spremnost imatelja obveznica da podrže Agrokor kroz novo financiranje i pojasnio konkretan prijedlog za financiranje s ‘roll-up’ strukturom u iznosu od 300-400 milijuna eura koji su po njihovim riječima nekoliko dana ranije već dostavili tada već bivšoj upravi kompanije.’
Antu Ramljaka moralo bi se valjda uhvatiti kako prebacuje vreće s novcem u kombi s natpisom Knighthead da bi se u javnom i političkom životu počele raščlanjivati i propitivati njegove odluke, ali precizno i minuciozno, baš onako kako zaslužuje državna intervencija u najvećoj regionalnoj kompaniji
Ovaj polupismeni pasus iz suhoparnog i u velikoj mjeri frazerskog Vladinog Očitovanja, koje se proteže na sedamnaest stranica, otvara toliko logičnih pitanja i sumnji da je potpuno nevjerojatno da citirana Ramljakova izjava nije gotovo ni spomenuta tokom cjelodnevne parlamentarne rasprave o opozivu Vlade zbog afere Agrokor. To može značiti samo jedno: da nitko iz opozicije nije pročitao Vladino Očitovanje o pokretanju opoziva. Da je taj dokument pročitao itko tko išta razumije u vezi s Agrokorom, a netko takav valjda bi morao postojati u redovima onih što su pokrenuli smjenu Vlade, njemu ili njoj na um bi morala početi da padaju ovakva pitanja. Tko su poimence bili ‘predstavnici Vlade’ koji su 10. travnja sastančili sa ‘svim najznačajnijim dionicima procesa izvanredne uprave (od suda imenovanim izvanrednim povjerenikom, predstavnicima dobavljača, predstavnicima banaka)’? Zašto se potpredsjednica Dalić, u Ramljakovom društvu, sastala s predstavnicima PJT Partnersa i Knightheada, kad je u tom času Trgovački sud u Zagrebu već bio postavio Ramljaka za izvanrednog upravitelja sa svim ovlastima, naročito u svjetlu činjenice da je u međuvremenu jednim od centralnih obrambenih argumenata premijera Plenkovića i potpredsjednice Dalić postalo to što je Ramljaka formalno imenovao Trgovački sud i što samo sud i vjerovničko vijeće imaju formalnu mogućnost nadzora i usmjeravanja njegovih postupaka, dok Vlada nema ništa s njegovim akcijama, osim što poslovično brine za stabilnost nacionalne ekonomije i za radna mjesta?
Zatim dolaze ozbiljnija pitanja povezana ponajprije s odabranim roll-up modelom kreditiranja, to jest s mogućnošću prebacivanja starih dugova među one s prioritetom naplate u iznosu koji vjerovnik odobri za novo kreditiranje Agrokora. Roll-up, dakle, diskriminira onaj dio vjerovnika koji se nije kvalificirao ili naprosto ne može sudjelovati u takvom kreditnom aranžmanu, a to je ozakonjeno HDZ-ovim amandmanima na Lex Agrokor neposredno prije njegovog izglasavanja 6. travnja. Zašto Martina Dalić i Ante Ramljak početkom lipnja, kad je obznanjeno da će roll-up biti put financijskog spašavanja koncerna, nisu obavijestili javnost da su taj put, zapravo, predložili Knighthead i PJT Partners još 10. travnja, odnosno vjerovnici kojima roll-up najviše ide u korist, pogotovo nakon što je Ramljak – praktički u tajnosti – ovog ljeta donio odluku o otkupu Agrokorovih obveznica od strvinarskog Knightheada i drugih fondova koje predstavlja PJT Partners po nominalnoj cijeni, obveznica koje su ti fondovi kupili za prosječno tridesetak posto deklarirane vrijednosti tokom veljače, ožujka i travnja? Zašto je izvanredni povjerenik 12. travnja odbio ponudu Sberbanke da Agrokoru pusti 70 od ukupno 150 milijuna eura hitnog novog kredita, ako se prizna supersenioritet 100 milijuna eura teškog kredita koji je ta banka dala kompaniji Ivice Todorića početkom ožujka ove godine, što nije bilo ništa drugo nego prijedlog roll-upa? Nepuna dva mjeseca poslije, Ramljak je taj kreditni model, koji je u konkretnom slučaju u ta dva mjeseca narastao na milijardu eura, odabrao za spas Agrokora jer je tako odgovaralo Knightheadu. A Knighthead je – doznali smo u petak iz Vladinog Očitovanja – u cijelu priču i ušao s idejom o roll-upu. Da je tome tako, svjedoči i Ramljakova rečenica da je Knighthead – koji barata novcem uskog kruga nepoznatih ulagača – isti model bio predložio i Ivici Todoriću, nekoliko dana ranije. Sberbanka je pak odustala od učešća u roll-upu upravo zbog Ramljakovog odbijanja da prizna seniorski status njihovom kreditu od 100 milijuna eura iz ožujka, a i zbog činjenice da bi im sudjelovanje u roll-upu moglo zajamčiti naplatu najviše desetak posto ukupnih potraživanja od Agrokora.
Je li Todorić otklonio Knightheadovu zamisao o elegantnom oplođivanju njihovog ulaganja u diskontirane Agrokorove obveznice? Ako jest, a najvjerojatnije jest, je li to bio presudni moment za aktiviranje posebnog zakona i za pritisak na Todorića da se suglasi s uvođenjem izvanredne uprave u svojoj firmi? Nije išlo s Todorićem, pa se američki fond sa svojom idejom okrenuo Vladi? Nema čvrstih dokaza da je bilo tako, ali pouzdano znamo da su se nakon Ramljakovog instaliranja stvari počele razvijati u skladu s planovima i očekivanjima američkih lešinarskih financijaša, s čijim se predstavnicima Ramljak susretao i prije nego što je izglasan i aktiviran Lex Agrokor i najvjerojatnije bio upoznat s njihovim planovima. Thomas A. Wagner, šef Knightheada, izjavio je u lipnju da su odluku o ulaganju u Agrokor donijeli na temelju ‘mnogobrojnih susreta s gospodinom Ramljakom i njegovim timom’, a Knighthead je, podsjetimo, u Agrokorove obveznice počeo ulagati debelo prije nego što je uvedena prinudna uprava. Gospodin Ramljak pritom je sudjelovao u pisanju zakona o Agrokoru i vjerojatno je on pravi autor onih ključnih HDZ-ovih roll-up amandmana u zadnji čas.
Izvanredni povjerenik zadužio je Agrokor po roll-up modelu za milijardu i šezdeset milijuna eura: otprilike pola te svote odmah je otišlo na refinanciranje ili isplatu osiguranih starih tražbina vlasnika obveznica i kreditora koji su se odlučili za ulazak u roll-up, dok je druga polovina dijelom otišla na plaćanje starih dugova dobavljačima, dijelom na pripremu prodajne mreže Konzuma i Tiska za turističku sezonu, dijelom na tekuću likvidnost, a krupan komad – između 60 i 70 milijuna eura – odlazi na plaćanje Ramljakovih 140 savjetnika, čemu treba dodati i astronomske police osiguranja sadašnjeg Agrokorovog menadžmenta. Time je Ramljak, osim ispunjavanja političkih zahtjeva, osigurao lojalnost potrebne većine u vjerovničkom vijeću, odnosno svih članova tog vijeća, izuzev predstavnika Sberbanke, što je Knightheadu – najvećem novom kreditoru – dalo u ruke sadašnjost i budućnost Agrokora, bez opasnosti od financijskog neuspjeha.
Antu Ramljaka moralo bi se valjda uhvatiti kako prebacuje vreće s novcem u kombi s natpisom Knighthead da bi se u javnom i političkom životu počele raščlanjivati i propitivati njegove odluke, ali precizno i minuciozno, baš onako kako zaslužuje državna intervencija u najvećoj regionalnoj kompaniji. Osim svega što smo dosad naveli u ovom članku, tu je i odredba iz ugovora o roll-up kreditiranju prema kojoj bi njegova, Ramljakova, smjena sa sadašnje funkcije otvorila mogućnost kreditorima da smjesta naplate čitav kredit težak milijardu i šezdeset milijuna eura, kao i činjenica da se zagrebački odvjetnik Tin Dolički na prvoj sjednici vjerovničkog vijeća pojavio u ime Knightheada, da bi već na drugoj sjednici istog tog tijela zastupao izvanrednog povjerenika i smjestio se u brojnoj ekipi njegovih masno plaćenih savjetnika.
Izvori bliski SDP-u kažu da će ta stranka pokrenuti inicijativu da se osnuje parlamentarno istražno povjerenstvo koje bi se bavilo događajima u Agrokoru isključivo nakon aktiviranja Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku. Ta ideja, koja je puno pametnija od formiranja sadašnjeg povjerenstva što se uglavnom bavi poviješću, neće se, naravno, probiti kroz bedem vladajuće većine u Saboru: HDZ i aktualno povjerenstvo opstruira jedino iz razloga sadašnjosti, to jest zbog nastojanja da se ne propituje Ramljakovo upravljanje Agrokorom i da se ne istražuju okolnosti pisanja i donošenja specijalnog zakona, a ne stoga što Plenković želi zaštititi HDZ od konkretnijeg povezivanja s nastankom i rastom Todorićevog carstva. Premijer dobro zna da je izvanredna uprava u Agrokoru njegova najslabija točka i učinit će sve da tu temu spremi pod tepih: svi koji budu zavirivali bit će proglašeni neodgovornim politikantima, antidržavnim urotnicima i Todorićevim odvjetnicima.
‘Uvjeren sam da bi se u idućih par godina mogao otvoriti novi sudski proces ‘Agrokor 2’ u kojem će se procesuirati oni koji su nakon donošenja Lex Agrokor raspolagali imovinom tog koncerna’, izjavio je prije nekoliko dana odvjetnik Anto Nobilo. Iskustvo, međutim, uči da tajming takvog eventualnog procesa prije svega ovisi o političkom odnosu snaga: ovdašnji istražitelji i tijela progona oduvijek su dizajnirani tako da djeluju u skladu s očekivanjima aktualne vlasti, a ova vlast, rekosmo, očekuje da nitko ništa ne pita.
