Novosti

Politika

Rabljena sedmica: Glas Damira Krstičevića

Premda je zima najavljivana dramatično, kao da nas očekuje invazija krvoločnih pingvina, gusta kiša oštrih ledenih šiljaka te povampirenje Franje Tuđmana i Gojka Šuška, njezina konkretna posljedica zasad je sve češće javno piskutanje ministra obrane o koječemu i njegovo promoviranje u čovjeka odluke

9hreyb1173iikq3ll4jj3kx3zsd

Od Zime '94. do zime 2018. – Damir Krstičević (foto Goran Kovačić/PIXSELL)

Zima

Zima je, nećete vjerovati draga djeco i maloljetnici, nekad bila godišnje doba. Obično godišnje doba u kojem se jelo kaloričnije, odijevalo deblje i slojevitije, vozilo opreznije i čistilo snijeg. Sada zima postaje glavni negativni lik napetog psihološkog trilera u kojem se nenadano pojavljuje u životima nevinog stanovništva, dotad čvrsto uvjerenog da krajem veljače nastupa ljeto, te ga nastoji trajno onesposobiti, a katkad i likvidirati. Nekoliko dana snijega, leda i nižih temperatura stiglo je upakirano u tako katastrofične vijesti da su njihovi konzumenti slabijih živaca zacijelo pomislili kako je to tek uvertira u invaziju krvoločnih pingvina, gustu kišu oštrih ledenih šiljaka te povampirenje Franje Tuđmana i Gojka Šuška.

No sve je ostalo na zimi, samo malčice zakašnjeloj.

Psihološke fenomene ovdje u pravilu ne opisujemo, što znači da smo se zime sjetili s nekom prljavom politikantskom nakanom. Želimo, naime, zapaziti kako je poslužila za promoviranje Damira Krstičevića, ministra obrane, kao čovjeka odluke. Rekao Damir, a mediji prenijeli, da je donio odluku o uključivanju Hrvatske vojske ‘u otklanjanju posljedica snježnog nevremena’. Koji dan kasnije eto ga u Delnicama, ‘u pratnji posebnog savjetnika Bože Kožula’, obilazi vojnike angažirane ‘na aktivnostima otklanjanja posljedica snježnog nevremena’, piskuta o nepogodi kao da se maloprije spustio s oblaka. Ne pada snijeg da prekrije brijeg, nego da Damir pusti glas. S premijerom Andrejom Plenkovićem i ministrom Olegom Butkovićem okupio je predstavnike lokalne samouprave te održao sastanak Kriznog stožera. Ako to ne otopi snijeg, ostat će vječno. Koji dan prije nevremena pohvalio se susretom sa Zlatkom Dalićem, selektorom hrvatske nogometne reprezentacije.

Sve je više onih koji vjeruju da Plenkovićev HDZ ne želi stati iza nove predsjedničke kandidature Kolinde Grabar Kitarović, a neki predviđaju da će umjesto nje podržati Krstičevića. Ako je to točno, priželjkujemo i kandidaturu gutača vatre te slona na biciklu, za potpuni cirkuski ugođaj. Kakve god bile Krstičevićeve ambicije – evidentno veće od dometa – čini se kako svjedočimo rađanju još jedne političke zvijezde koja će se truditi bogatom ratnom prošlošću nadomjestiti siromaštvo sadržaja.

Fabris

Fabris Peruško! Zapamtite to ime, rekli bi sportski komentatori. Riječ je o Anti Ramljaku umjesto Ante Ramljaka, tj. o novom izvanrednom povjereniku za Agrokor, to čedo hrvatske tranzicije koje je raslo, raslo i raslo, sve dok se nije raspuklo pa sada cijela država sanira posljedica jedne pohlepe u čijim je blagodatima, u danima ponosa i slave, uživao najtanji društveni sloj. Užici naši, benzin vaš. O Ramljakovu radu i padu zna se više-manje sve. Kritizira ga se za štošta, od netransparentnosti i prikrivanja ustupaka ‘koje je radio jednoj grupi vjerovnika’, do angažiranja bivše tvrtke u procesu spašavanja Agrokora. Peruško ima korporativno dosadnjikavu biografiju, upućeni ga predstavljaju kao Ramljakova pouzdanika koji ga je ‘instalirao za šefa financija u Tisku’. Čitamo o njegovoj karijeri, ima tu materijala za suze i smijeh. Uglavnom, imenovanje Peruška znači nastavak dominacije Ramljaka i, naravno, Martine Dalić, potpredsjednice Vlade, u procesu upravljanja Agrokorom do konačnog kraja. Predstečajnog postupka Agrokora ili Hrvatske, nemamo pojma.

Stanari

Što, poštovani čitatelji, trebate zapamtiti do sljedećih izbora? Da je Hrvatska narodna stranka – čiji je predsjednik Ivan Vrdoljak mjesecima prije objave koalicije s HDZ-om ustrajno negirao mogućnost koalicije s HDZ-om, što je manevar poznat pod nazivom laž – sada izradila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o najmu stanova kojim će nešto manje od devet tisuća ljudi dobiti realnu šansu postati beskućnici. Ne kažemo da će je svi iskoristiti, ali opasnost će im, bez sumnje, zaprijetiti zahvaljujući HNS-ovim mozgovima. Ugrožena skupina o kojoj pišemo stanari su u privatnim stanovima, takozvani zaštićeni najmoprimci. Dosad su plaćali povlaštenu cijenu najma, a po HNS-ovu prijedlogu, od 1. srpnja ove godine počelo bi teći petogodišnje prijelazno razdoblje u kojem će im cijena rasti 1,2 puta godišnje. Nakon pet godina, vlasnik im smije naplatiti tržišni iznos najma. Poželi li vlasnik prodati stan, morat će ga prvo ponuditi najmoprimcu koji će se, ako nema novca za kupnju, nakon prvog dana prosinca 2023. godine naći na ulici. Zamjenske stanove država kani osigurati samo zaštićenim najmoprimcima koji su stradali u zadnjem ratu i korisnicima socijalne pomoći – jednih i drugih nije više od 300. Čitamo u novinama, Lovro Kuščević, HDZ-ov lumen trenutno na poziciji ministra uprave, kao ministar graditeljstva u prethodnoj vladi nije htio primiti zaštićene najmoprimce te ih je nazivao ‘komunističkim poslušnicima i uzurpatorima’, čime je po milijunti put potvrdio da je podobnost glavni kriterij za bivanje ministrom u Republici Hrvatskoj. Ipak, izradu izmjena zakona protiv zaštićenih najmoprimaca dovršili su tek HNS-ovci u vladi Andreja Plenkovića. To je korisno zapamtiti.

Glasanje

Nije propagiranje ustaštva jedina tema s kojim se sadašnja vlast nema hrabrosti ili uvjerenja boriti. Čak ni ono što ne nosi takav ideološki naboj, poput odlučivanja o sukobu interesa, postaje preteškim pitanjem za aktualnu parlamentarnu većinu. Poznato je, dosadašnja predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković u nemilosti je vladajuće koalicije, što je postalo jasno na glasanju u Saboru gdje nije dobila povjerenje za još jedan mandat. Hajde, to jest neka odluka, ali polovična, jer većina nije imala dovoljno snage ni ruku za izbor protukandidatkinje Nataše Novaković – imala je 75 glasova, nedostajao joj je jedan do natpolovične većine. Orešković je potom povukla kandidaturu pa se pojavio problem što sada. Opozicija hoće novi natječaj jer nijedna kandidatkinja nije prošla, vlast predlaže novo glasanje za jedinu kandidatkinju, taj stav je prihvatio saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Povjerenstvo u međuvremenu nema predsjednicu, predmeti se gomilaju, nitko nije obrazložio zašto ga korektna i objektivna Orešković više ne smije voditi.

Čupanje

Opozicija – to je odgovor na pitanje što je u Hrvatskoj tragičnije od vlasti. Da ih desetoricu pošaljete s opremom kakvu požele po kanticu pijeska iz Sahare, nije sigurno da bi je donijeli.

Četiri dana po objavi informacije da će ujedinjena opozicija zatražiti smjenu Martine Dalić stigla je vijest da ujedinjena opozicija ne postoji pa neće ni zatražiti smjenu Martine Dalić. U trenutku pisanja ovoga teksta, Most i SDP nisu se dogovorili tko je pokretač inicijative. Potom su pljusnule optužbe: oni i Živi zid nisu ozbiljna opozicija – poručili su iz Mosta. Oni i Živi zid nisu ozbiljna opozicija – odgovorili su iz SDP-a. Na koncu, Božo Petrov prijavio je razrednici da ga Davor Bernardić vuče za kosu. Bernardić se branio da ga je Petrov prvi udario po uhu. Dalić je i dalje potpredsjednica Vlade.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više