Aklamacijom i pljeskom, više od 150 sadašnjih i bivših poznatih stanovnika Karlovca, svih životnih dobi i različitih zanimanja, prihvatilo je prijedlog trojice inicijatora, Ante Nobila, Danka Plevnika i Milana Šulentića, da se Josipa Boljkovca vrati u kolektivnu memoriju Karlovca, da njegovim imenom bude nazvana ulica ili Opća bolnica Karlovac jer je upravo on bio inicijator i realizator izgradnje te bolnice samodoprinosom građana. Javna tribina održana je pod naslovom "Josip Boljkovac - gradonačelnik Karlovca (1963. - 1969.)". O susretima s Boljkovcem govorili su Stjepan Mesić, Anto Nobilo, Danko Plevnik, Petar Fleković, bivši predsjednik Vlade SR Hrvatske i dugogodišnji direktor INA-e, Nikola Mrkić, bivši guverner Narodne banke Jugoslavije i Nikola Vuljanić, bivši saborski zastupnik i sudionik studentskih protesta u Hrvatskom proljeću 1970-tih godina.

Tribini su prisustvovali Boljkovčev sin Matija, bivši ministar financija Mato Crkvenac, bivši saborski zastupnik SDP-a Ivan Štajduhar i historičar dr. Ivo Goldstein. Organizatori su bili iznenađeni velikim odazivom gostiju pa tako na početku nije bio pripremljen ni razglas. Tribina je trajala više od dva sata, a na kraju je Boljkovčev sin Matija sudionicima podijelio četrdesetak primjeraka očevih memoara "Istina mora izaći van..." štampanih 2009. godine. Uoči početka tribine Nobilo, čiji je otac dugi niz godina radio s Boljkovcem u karlovačkoj policiji, novinarima je odgovarao na pitanja.

- Došli smo na ideju da organiziramo tribinu da se mladi ljudi upoznaju i stariji podsjete na vrijeme kada je Boljkovac bio gradonačelnik. Analizom smo zaključili da su praktično svi važniji i prepoznatljivi objekti u gradu uglavnom napravljeni u vrijeme od 1963. do 1969. godine. Boljkovac je bio jedan od najvažnijih gradonačelnika u novijoj povijesti Karlovca. Uputit ćemo službenu inicijativu vlastima da se naš prijedlog o imenovanju jedne ulice ili nečeg drugog nazove po Boljkovcu - kazao je Nobilo. Na pitanje o reakciji HDZ-ove vlasti na ideju, odgovorio je "ako je Boljkovac bio dobar Tuđmanu, a on je osnivač HDZ-a, i bio je prvi ministar policije ne vidim razloga da ne bi bio dobar sadašnjem HDZ-u".

- O Boljkovčevom sudjelovanju u Drugom svjetskom ratu nema ničeg spornog. Svima je znano da su Milijan Vaso Brkić i Tomislav Karamarko kada su kretali u svoju kandidaturu da preuzmu HDZ, složili kazneni postupak protiv Boljkovca, ali je na kraju on oslobođen. On je izabran kao meta jer je dugo živio, bio je simbol partizana i antifašista iz prvog Tuđmanovog kruga, a oni su htjeli neki drugi HDZ, više desni ali nisu uspjeli. Sve je detaljno pregledano i ne postoji tamna strana Boljkovčevog ratovanja - zaključio je Nobilo.

Danko Plevnik je podsjetio na brojne objekte koji su za vrijeme Boljkovca kao gradonačelnika izgrađeni u gradu pa je tako nakon ljubljanskog Tivolija, karlovačka Školska sportska dvorana bila je druga izgrađena u Jugoslaviji.

- Boljkovac je u svakom vidio čovjeka i uvijek je bio spreman na razgovor usprkos neslaganju. Kao što je Veco Holjevac prešao Savu i izgradio Novi Zagreb tako je Joža prešao prugu i izgradio karlovački Novi Centar. Borio se za mir, uvjerio Srbe Gorskog Kotara da se ne pobune, znao je oko sebe okupiti ekipu sposobnih ljudi i imao je veliku sposobnost predviđanja i visoke moralne kriterije. Volio je nogomet i stvorio od NK Karlovca drugoligaša - čulo se od govornika. Srbi Karlovca su mu posebno zahvalni jer je 1991. svojim utjecajem spriječio ulazak Tomislava Merčepa u grad i tako spriječio eventualne nesagledive posljedice. Najviše vremena u partizanima proveo je na Kordunu, u Perjasici.