Novosti

Kronika

Пoсвeћeнa црквa у Сjeничaку

Пoсљeдњeг дaнa jулa у Сjeничaку кoд Kaрлoвцa je нaкoн вишeкрaтних пoкушaja нaпoкoн пoсвeћeнa oбнoвљeнa црквa Свeтe Прeпoдoбнe мaти Пaрaскeвe, oднoснo Свeтe Пeткe, стaрe 307 гoдинa

Large cim 4 cirilica

Posljednjeg dana jula u Sjeničaku kod Karlovca je nakon višekratnih pokušaja napokon posvećena obnovljena crkva Svete Prepodobne mati Paraskeve, odnosno Svete Petke. Napokon obnovljenu crkvu posvetio je episkop gornjekarlovački Gerasim, uz sasluženje sveštenika Gornjekarlovačke eparhije.

Tom svečanom činu prisustvovalo je više stotina stanovnika Korduna i srpske zajednice iz ostatka Hrvatske, a u Sjeničaku su bili i saborski zastupnik i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandar Tolnauer, zamjenik karlovačkog župana Dejan Mihajlović i načelnici općina Vrginmost i Krnjak, Milan Vrga i Perica Matijević. U kulturno-zabavnom programu učestvovali su glumci-voditelji Siniša i Saša Rudan, harmonikaš iz Krnjaka Stefan Kosanović, folklorna sekcija pododbora Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta" pododbora Vojnić, crkveni zbog Sabornog hrama Svetog Nikole iz Karlovca i drugi.

Sudbina crkve Sjeničaku, inače stare 307 godina, na najbolji način oslikava sudbinu Srba u tome dijelu nekadašnjeg Austrougarskog carstva. Iako u tom periodu nisu smjeli graditi svoje hramove, Kordunaši iz Sjeničaka su se ipak 1715. godine uspjeli izboriti za to pravo i izgraditi crkvu-brvnaru. Na tom mjestu tek je 1934. sazidana nova crkva, ali su je ustaše osam godina kasnije, 1942. zapalili i srušili. Tek 1989. godine tadašnji vladika gornjekarlovački Simeon Zlokolić blagoslovio je početak obnove hrama. Kako je 1991. došlo do rata, izgradnja je obustavlja.

Posljednja obnova, odnosno izgradnja crkve, započela je tek 2012. godine. Svojim novčanim prilozima pomoglo ju je oko 450 Sjeničaraca rasutih širom svijeta, a na njenom čelu bio je paroh Radoslav Anđelić. Na novu crkvu sada je postavljena spomen-ploča Savi Mrkalju, filologu čije je djelo poslužilo Vuku Karadžiću kao osnova za reformu srpskog jezika, a koji je u okviru crkve Svete Petke i tamošnje škole stekao pismenost i prva znanja.

Uz Radoslava Anđelića, u obnovu su prijašnjih godina bili uključeni i drugi sveštenici: Marko Đurić, Slaviša Simaković, Goran Slavnić, Saša Umićević, Predrag Sušić i Goran Slavnić.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više