Premijer Andrej Plenković pokazuje zavidnu razinu posvećenosti kontinuitetu branjenja svojih kadrova čija je sposobnost kvalitetnog obavljanja posla opravdano dovedena u pitanje. Bilo da je riječ o sada već bivšem ministru obrazovanja Pavi Barišiću ili o još uvijek aktualnom ministru financija Zdravku Mariću, javnost se mogla uvjeriti da je snaga obrane koju premijer pruža proporcionalna veličini krimena koju njegov izabranik nosi. Proteklog tjedna to je dokazano i na primjeru (ne)provođenja kurikularne reforme. Dijana Vican, predsjednica Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, odavno je ispunila temeljne kriterije potrebne da joj premijer Plenković stane u obranu. Poveznice Dijane Vican s klerikalnom desnicom poznate su od ranije, no poseban plus u premijerovoj računici braniti ili ne ostvarila je, ipak, kada je neposredno nakon imenovanja na jedno od ključnih mjesta za provođenje reforme obrazovanja obznanila da ‘kurikulumske dokumente nije stigla pročitati’.
Upravo je ta izjava zadarske rektorice i obnašateljice brojnih drugih funkcija bila jedan od temeljnih razloga zbog kojih je na drugom prosvjednom skupu ‘Hrvatska može bolje’, održanom početkom lipnja, nekoliko desetaka tisuća okupljenih tražilo njenu ostavku. Na prosvjedu, na kojem je sudjelovala i aktualna ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, tražila se i smjena Jasminke Buljan Culej, voditeljice Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu tadašnjeg ministra Barišića, a zahtijevano je i ponavljanje natječaja za članove i članice Ekspertne skupine. Nakon imenovanja na mjesto ministrice, Divjak je najavila provođenje analize spomenutog natječaja, i to uz objašnjenje kako ‘na temelju sumnji možete izaći na prosvjed, no ako kao ministrica donosim odluku, ona mora biti argumentirana’.
Nalazi te analize, zahvaljujući otkriću ‘Jutarnjeg lista’, ovoga su tjedna postali dostupni javnosti. Dokazano sada znamo da Jasminka Buljan Culej ne ispunjava uvjete za mjesto voditeljice Ekspertne radne skupine i to prema više kriterija. Znamo i da akcijski plan, kojim se prijavila na natječaj, nije onaj koji je predstavila medijima, odnosno javnosti, znamo i da se radno iskustvo koje je navela u dokumentaciji ne preklapa s ispisom Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Postalo je jasno i da dva od sedam izabranih članova (umjesto 12 predviđenih) nisu predočili dokaze o radnom iskustvu, a da još jedan ne ispunjava uvjete za izbor na to mjesto. Isto tako, znamo da, iako je bilo potrebno to učiniti, nije napravljeno izvješće Povjerenstva za odabir koje je trebalo biti dostavljeno na suglasnost Posebnom stručnom povjerenstvu. Znamo i da dio dokumentacije potrebne za postupak odabira nije pronađen u Ministarstvu, ali i da uvjeti koje je postavilo Posebno stručno povjerenstvo nisu oni koji su navedeni u natječaju Ministarstva obrazovanja. Doznalo se i da su osim kritika koje su došle iz redova civilnog društva u analizi jasno navedene i one na koje već dugo javno ukazuju i sami članovi Povjerenstva poput Slobodana Uzelca, Pere Lučina i Vedrana Mornara. Konačno, znamo i da već više od mjesec dana, od 15. srpnja, u Ministarstvu obrazovanja čekaju na očitovanje Dijane Vican.
Nakon svega je, ukratko, jasno da je procedura izbornog natječaja miljama udaljena od ‘primjera transparentnosti’ i toga ‘kako se ona treba provoditi’, kako ju je opisao Pavo Barišić. Moglo se predvidjeti, ali isto tako je tek sada potvrđeno da su neispunjavanjem kriterija natječaja te valjane procedure i voditeljica Culej i predsjednica Vican zapravo ispunile kriterije nužne da premijer Plenković stane u njihovu obranu.
‘Dijana Vican odlično radi svoj posao, ima moju potporu’, rekao je premijer da bi potom, umjesto upošljavanja nekog činovnika za pripremu njenog razrješenja, poručio ministrici Divjak da otkrije krivca za curenje dokumenata. ‘Očekujem da će ministrica Divjak pronaći onoga tko te radne dokumente distribuira medijima’, dodao je Plenković.
Samo nekoliko dana prije negoli je analiza procurila u javnost, aktivisti i aktivistkinje GOOD inicijative javnim su priopćenjem pozvali ministricu Divjak da javnosti prezentira nalaze, a ponovili su i zahtjev za poništavanjem natječaja. Nakon što su nalazi postali poznati, sada još snažnije ustraju u zahtjevima za sankcijama.
- Više smo puta na temelju dokaza upozoravali da Dijana Vican na čelu Posebnog stručnog povjerenstva nije napravila ništa kako bi se nastavilo s provođenjem Strategije. Baš naprotiv, sve što je radila bilo je mimo procedura, obilježeno netransparentnošću i izigravanjem procesa. Izuzetno je nelogično da premijer i dalje ima povjerenje u osobu koja evidentno nije radila svoj posao i koja je trenutačno najveći kočničar reforme obrazovanja. Umjesto da se nerad kazni, premijer je već nekoliko puta potpuno neopravdano istaknuo da takav nerad cijeni. Ovakav stav zapravo se može tumačiti jedino kao želja Plenkovića da se reforma ne nastavi i da Hrvatska ostane zemlja u kojoj budućnost mladih nema nikakvu perspektivu - rekla je za ‘Novosti’ Eli Pijaca Plavšić iz Foruma za slobodu odgoja, odnosno GOOD inicijative.
Dijana Vican pak ne objašnjava zbog čega Ministarstvu nije poslano očitovanje na nalaze analize kako bi se ona mogla dovršiti, ali i službeno prezentirati javnosti. Umjesto toga, najavila je obračun. ‘Zgrožena sam i zaprepaštena količinom objavljenih medijskih neistina o radu mojih kolega i mene osobno. Putem odvjetnika zatražila sam zaštitu svojih prava i interesa, te će pred nadležnim tijelima biti pokrenut postupak u kojem ću dokazati zakonitost svih svojih postupanja’, poručila je ona.
U istom tjednu kada se sve to dogodilo objavljena je i Šangajska lista, najpoznatiji popis najboljih svjetskih sveučilišta, koji pokazuje da Sveučilište u Zagrebu ne samo da nije napredovalo, već da nije uspjelo zadržati ni lanjsku poziciju. Naime, ove godine zagrebačko Sveučilište ne nalazi se ni među prvih 500. Vrijeme je za istragu koja će pokazati tko je listu pustio u javnost.
