Na 81. godišnjici formiranja Kordunaškog partizanskog odreda u Perjasici, obilježenoj u nedjelju, 11. septembra, okupilo se četrdesetak stanovnika. Od predstavnika vlasti nije bilo nikoga. Perjasičani i ostali smatraju da je to zato što se službena općinska vlast boji približavanja Srbima jer bi mogla izgubiti naklonost većinskog stanovništva, a onda i sljedeće lokalne izbore. Komunalci Barilovića vrlo loše održavaju perjasički spomenik, trava nije pokošena negdje od maja, a iza spomenika je velika hrpa smeća.
I to na neki način, kako reče jedan od govornika, prof. Miroslav Delić, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Karlovca i potpredsjednik SABA RH, najbolje govori o odnosu službenih vlasti prema antifašizmu. Uoči Drugog rata Općina Perjasica je imala skoro 5000 stanovnika, uoči Oluje oko 1300, a danas ih je realno ispod stotinu. U SFRJ Perjasica je bila Zajednica Mjesnih zajednica u sastavu Grada Duga Resa. Dnevno su imali 5-6 autobusnih linija za Dugu Resu i Karlovac, djeca su putovala u školu, ljudi na posao u dugorešku Pamučnu ili u Jugoturbinu, bavili su se poljoprivredom i prodavali viškove na dugoreškoj ili karlovačkoj tržnici. Imala je trgovinu, gostionicu, poštu, ambulantu i osmogodišnju školu. Danas nema ništa od toga. Za dvadesetak godina kraj će najvjerovatnije izumrijeti.
Organizirani ustanak započeo je 30. na 31. avgusta 1941. godine. Glavnu ulogu imali su Ljubo Vujčić, Milutin Karas i Jovo Lavrnja. Zbog djelovanja Odreda žandari su sami napustili Perjasicu 22. septembra 1941. godine da bi se vratili tek 7. novembra. Kako je rastao broj boraca na prostoru Perjasice, Dubrava i Gornjeg Skrada, stvoreni su uvjeti za formiranje 1. bataljona, koji je osnovan 6. februara 1942. godine sa sjedištem u Perjasici. Komandant je postao Milutin Karas, Rade Dobrosavljević bio je zamjenik, a Izidor Štrok politički komesar. U svojim pohodima, dodao je Delić, neprijatelj je uništavao i pljačkao sve do čega je došao: stoku, hranu, odjeću, poljoprivredni alat, te palio čitava sela. Od ukupno 29 sela sa 700 domaćinstava, skoro ni jedno nije pošteđeno. Spaljeno je 637 domaćinstava s ukupno 2012 objekata. Na seoskim grobljima općine Perjasica sahranjeno je više od 200 boraca narodnooslobodilačke borbe, 169 žrtava fašističkog terora i 121 osoba umrlih od tifusa. Nakon NOB-a iz sela bivše općine Perjasica iseljena je 291 porodica sa 1499 osoba u druge krajeve Jugoslavije, većinom u Vojvodinu i Slavoniju. govorio je Miroslav Delić
- S ponosom možemo govoriti o Partizanskom odredu Perjasica. Borci su ostali dosljedni u borbi protiv fašista i za čuvanje svog kraja. Svi mi treba da se dičimo sa time jer naše područje Korduna je bilo nepokolebljivo pa nije bilo nikakvih izdaja ili prelazaka u neprijateljske snage. Ovaj narod je u svoje redove primio iskusne borce iz španskog rata i partijske rukovodioce kao Izidora Štroka i Josipa Boljkovca koji su zajedno sa ovdašnjim Srbima pobijedili u borbi, kazao je Rade Kosanović, predsjednik Zajednice udruženja antifašista i boraca Karlovačke županije.
