Poljski katolički ekstremisti i nositelji političke radikalizacije te zemlje mjesecima u Hrvatskoj vode fašistoidnu kampanju protiv LGBT zajednice, svjesni činjenice da se radi o sadržaju koji je zabranio Županijski sud u Zagrebu. Uz udrugu Vigilare, glavni protagonisti priče su Zaklada Vigilare i Zaklada za pravnu kulturu Ordo Iuris, koje djeluju u Hrvatskoj, ali su zapravo u vlasništvu vjerskih fundamentalista iz Poljske.
Prošle godine udruga Vigilare pokrenula je kampanju "Zaštitimo djecu od homo-posvajanja", koja je uključivala peticiju i pripadajući videospot. "Političari i sudovi domsku djecu žele predati sodomitima homoseksualcima i tako uništiti do kraja njihove ionako traumatizirane živote. Možeš li šutjeti na to zlo? Depresije, ovisnosti, spolne bolesti, nasilje, samoubojstva, emocionalni poremećaji, promiskuitet. Potpiši peticiju odmah", bio je sadržaj toga videa, iz kojeg se nameće niz zaključaka: da su gejevi mentalno poremećeni prijenosnici bolesti, potencijalno i pedofili, koji će uništiti živote maloljetnicima. U ožujku ove godine Županijski sud naložio je Vigilareu da u roku od osam dana ukloni sporni sadržaj s portala Zaštitimo djecu i s internetske ispostave same udruge, da objavi presudu u novinama, isplati troškove parnice koju je protiv njih pokrenula udruga Dugine obitelji te da ubuduće ne objavljuje sličan sadržaj.
Uz standardno gunđanje o kršenju slobode govora, udruga pod ravnanjem Vice Batarela je ugasila stranicu Zaštitimo djecu, ali je do danas ostavila isti sadržaj na portalu Vigilare i na njihovom YouTube kanalu Zaštitimo djecu, premda je Županijski sud bio više nego jasan. Uz izravno kršenje presude, Batarelova organizacija je nastavila kampanju i zaobilaznim putem.
Zaklada koja nosi isto ime kao i udruga Vigilare obavijestila je poštom ovoga lipnja ili srpnja svoje "pratitelje" da je peticiju nastavila provoditi "jedna prijateljska organizacija" pod nazivom Zaklada za pravnu kulturu Ordo Iuris. Uz novu "prijateljsku" organizaciju, promijenjen je i naziv kampanje: "Za Krista i domovinu". Aktivirana je potom istoimena internetska stranica. Na njoj se i dalje nalazi originalna peticija, uz obavijest da ju je potpisalo više od 30 tisuća ljudi.
Ordo Iuris, koji je s Vigilareom u Hrvatskoj osnovao istoimenu zakladu, u Poljskoj ima enormnu političku moć. Prije sedam godina upravo su oni zamalo progurali zakon o potpunoj zabrani pobačaja
Zaklada Ordo Iuris, koja je preuzela peticiju, nije tek Vigilareova "prijateljska organizacija". Udruga Vigilare suosnovala je Zakladu Vigilare, koja je pak suosnovala Zakladu Ordo Iuris. Osim što je riječ o vlasnički povezanim organizacijama, njima upravljaju isti ljudi. Predsjednik Vigilarea Vice Batarelo sjedi u Nadzornom odboru Zaklade Ordo Iuris. Njegov zamjenik Ivan Mihanović ujedno je predsjednik iste Zaklade. Osoba za kontakt u Zakladi je Filip Đekić, koji obnaša dužnost zamjenika urednika na portalu Muževni budite, medijske ispostave organizatora muškog moljenja krunice na Trgu bana Jelačića, inicijative koja je također uvezena iz Poljske.
Županijskom sudu poslali smo opširan dopis s navedenim informacijama, uz pitanje hoće li reagirati. Odgovorili su nam da je stvar u nadležnosti tužitelja, u ovom slučaju udruge Dugine obitelji, koja "može inicirati postupak prisilne ovrhe". Iz Dugine obitelji će to i učiniti, uz novu izvjesnu tužbu protiv Zaklade Ordo Iuris. No inicijativa ne bi trebala biti samo njihova. Najveća odgovornost je zapravo na Državnom odvjetništvu. Zagrebačkom DORH-u ista je udruga već podnijela i kaznenu prijavu protiv Vigilarea i Batarela zbog višestrukog nepoštivanja sudova. Vrhovni sud je još u prosincu 2021. naložio Vigilareu da u osmodnevnom roku odstrane drugu peticiju "Stop homo-propagandi državne televizije", uz napomenu da im se zabranjuje daljnja diskriminacija LGBT zajednice. Nakon nekog vremena Vigilare je ugasio stranicu koja je otvorena samo za potrebe te peticijske kampanje. Za nepoštivanje suda moguće je dobiti do dvije godine zatvora. Do zaključenja teksta, Novosti nisu uspjele doći do informacije što je DORH poduzeo po pitanju kaznene prijave.
Ako i dođe do kakve represivne reakcije, odgovornost bi mogao snositi spomenuti Batarelo, koji se u dijelu javnosti često opisuje kao redikul. On je, međutim, samo klaunska maska iza koje se krije ozbiljno lice međunarodnog političkog ekstremizma, rasprostranjenog na gotovo svim kontinentima. Godine 2016. udruga Vigilare je bila jedan od osnivača Zaklade Vigilare. Većinu kapitala dali su stvarni vlasnici, poljska Asocijacija za kršćansku kulturu Piotr Skarga. Tri godine poslije, Zaklada Vigilare je s drugom poljskom organizacijom Ordo Iuris u Hrvatskoj osnovala Zakladu Ordo Iuris.
Statutarno, ključnu riječ u hrvatskim ispostavama imaju Poljaci. U Nadzornom odboru Zaklade Vigilare sjede Sławomir Olejniczak i Arkadiusz Stelmach, kreatori Asocijacije Piotr Skarga i drugih organizacija iz kojih je na koncu 2013. u Poljskoj iznikao Ordo Iuris. Predsjednik potonje organizacije Jerzy Kwaśniewski ujedno je u NO-u "hrvatske" Zaklade Ordo Iuris, koja je od Vigilarea preuzela peticiju protiv istospolnog usvajanja djece. Uz njega i Batarela, rad Zaklade još nadzire Poljak iz iste organizacije Tymoteusz Zych.
Ordo Iuris u Poljskoj ima enormnu političku moć. Prije sedam godina upravo su oni zamalo progurali zakon o potpunoj zabrani pobačaja. Njihovi najugledniji članovi – riječ je o desetinama ljudi – obnašali su razne savjetničke dužnosti u dugogodišnjoj vlasti nedavno svrgnute stranke Pravo i pravda. Kwaśniewski, šef poljskog Ordo Iurisa koji dakle sjedi u NO-u istoimene zaklade registrirane u Hrvatskoj, bio je član tima za zaštitu obiteljskog života pri Ministarstvu pravosuđa i u timu za suzbijanje obiteljskog nasilja Ministarstva obitelji. Jedan od istaknutih članova Ordo Iurisa na kraju je završio u najvišem poljskom sudu, a drugi bliski suradnik imenovan je poljskim predstavnikom na Evropskom sudu. Dali su nemali doprinos i u projektu zaustavljanja "homo-propagande" u poljskim gradovima, što je uzrokovalo reakciju EU-a i skandaliziranje svjetske javnosti. Identična "propagandna" retorika prisutna je i u hrvatskoj peticiji. Isti su i poljski nalogodavci.
Slojevi priče nisu pritom iscrpljeni na hrvatsko-poljskoj vezi. Spomenuti Poljaci osnovali su svoje organizacije kao pijuni međunarodne mreže vjerskih fanatika pod nazivom Tradicija, obitelj, vlasništvo (TFP). Organizacija koja je u Poljsku došla 1990-ih, a onda preko Poljske u Hrvatsku, osnovana je u Južnoj Americi 1960-ih, kao reakcija tamošnje buržoazije na agrarne reforme i raspodjelu zemlje krupnih veleposjednika siromašnim seljacima. Smatrajući navedene promjene antikršćanskim komunističkim projektom, osnivač Plínio Corrêa de Oliveira napisao je politički manifest, u kojem je novo srednjovjekovlje nametnuo kao jedinu prihvatljivu viziju budućnosti. No ubrzo su naišli na kritike javnosti. Uz zabrane djelovanja u više država, optuživani su za sektašenje i opasnu radikalizaciju djece. Zapadne tajne službe opisivale su ih kao ekstremistički desničarski pokret, paravojnu grupu čiji se članovi obučavaju da koriste automatsko oružje. Povezivali su ih i s nikad razjašnjenim terorističkim napadima na brazilske medije i liberalne svećenike.
Nakon sredine devedesetih i smrti Corrêa de Oliveire, nastao je rat više frakcija za njegovo naslijeđe, nekretnine i raznu drugu imovinu vrijednu desetke milijuna eura. Prije dvadesetak godina, Poljaci iz hrvatske priče postali su ključna ispostava jedne od zaraćenih strana. U njeno ime su potom osnovali i hrvatske organizacije, u partnerstvu s Batarelom. No 2019. došlo je do novog sukoba, ovog puta između poljskih fundamentalista i TFP-a. Razlog je bio identičan: nekretnine i milijuni eura. Hrvatske franšize zaklade Vigilare i Ordo Iuris, od kojih je potonja osnovana u jeku njihova razilaženja, u tom su konfliktu ostale pod upravom Poljaka.
Zamjetno je pritom kako isti ljudi imaju različit pristup zakonodavstvu u Poljskoj i Hrvatskoj. U matičnoj zemlji su u poziciji da mijenjaju zakone, dok ih u Hrvatskoj krše. Mimo zabranjenih peticija, Novosti su naime u lipnju ove godine Zakladi Ordo Iuris poslale inspekciju Ministarstva financija zato što nisu objavili financijsko izvješće za 2022. godinu. Ni to im nije bio prvi put: istu stvar su napravili 2019. Novčana kazna za takve prekršaje je do 200 tisuća kuna. Premda se o tome s ministarstvom dopisujemo od lipnja ove godine, tek prije nekoliko dana obavijestili su nas da su obavili inspekciju, ističući da nisu ovlašteni otkriti sadržaj nalaza.
