Intenzivni uzgoj oraha može poboljšati standard i kvalitetu života preostalog stanovništva Gornjeg Sjeničaka, smatra Dragutin Tropčić iz Ureda za gospodarstvo Karlovačke županije koji je 29. maja na tu temu održao predavanje u seoskom društvenom domu. Predavanju je, osim predstavnika lokalne uprave i nevladinih organizacija, prisustvovalo tridesetak stanovnika iz šire okolice Gornjeg Sjeničaka.
- Proizvodnja oraha je hit u svijetu, a u Hrvatskoj pada, rekao je Tropčić i naveo primjer SAD-a gdje se proizvodi prosječno 4,77 tone po hektaru obradive površine, dok je u Hrvatskoj to samo 0,1 tona po hektaru. U Hrvatskoj je 2008. godine proizvedeno 6.828 tona oraha, dok su 2017. proizvedene tek 484 tone. Sam ovaj podatak govori da je uzgoj oraha isplativ i da ima svoje tržište, rekao je Tropčić.
Na svjetskom tržištu orah je deficitarna roba za kojom postoji, a po svemu sudeći će i dugo postojati velika potražnja. Tako običan orah u ljusci postiže cijenu na svjetskom tržištu od 1,5 eura po kilogramu, a neke vrhunske kvalitetne vrste i do 4,2 eura po kilogramu. Cijena jezgre oraha u Hrvatskoj na veliko u ekološkoj proizvodnji je oko 60 kuna po kilogramu.
Na širem području Sjeničaka postoje svi bitni preduvjeti za uzgoj oraha od kvalitete zemljišta, nadmorske visine i klimatskih uvjeta do odsutnosti zagađenja, što je prilika za stanovništvo da ostvari bolje prihode.
Postoji i više načina organizirane proizvodnje oraha. Jedan od njih je da se u ruralnim područjima Karlovačke županije osnuju poljoprivredne zone po uzoru na gospodarske zone te da se vlasnički i infrastrukturno urede za određene vrste poljoprivredne djelatnosti. Takav projekt bi trebao biti na državnom nivou, uz uključenje općina i gradova, visokih učilišta, znanstvenih instituta i organizacija.
Drugi način bio bi da potencijalni investitori osiguraju 100 do 150 ha površine za sadnju oraha i dogovore sa stranim otkupljivačima ekološku proizvodnju oraha, a treći da više manjih OPG-ova formiraju zadrugu, okrupne proizvodnju i uz pomoć EU fondova zatvore financijsku konstrukciju cjelokupne investicije.
Realizacijom projekta investitori i dalje mogu dobivati poticaje za razvoj poljoprivrede iz EU fondova kroz razne mjere ruralnog razvoja, kao i poticaje koje daju Karlovačka županija, grad Karlovac i LAG (lokalne akcijske grupe).
Kako je za Novosti izjavio zamjenik župana Mirko Martinović, najveći problemi uz slabu naseljenost i zapuštenost zemljišta, leže u neriješenim imovinsko-pravnim odnosima.
- Ovo područje koje administrativno spada u grad Karlovac bilo je zahvaćeno ratom koji je donio teške posljedice. Dok je prije rata živio 681 stanovnik, po popisu stanovništva iz 2001. tu je bilo tek 146 stanovnika u 69 domaćinstava, a danas je taj broj daleko manji uz prevladavajuće staračko stanovništvo.
Problem je što je zemlja napuštena i neobrađena, a ljudi koji su njeni vlasnici razasuti svuda po svijetu. Mnogi su i umrli prije više desetina godina, a stanje u katastru i zemljišnim knjigama nije ažurirano, što odbija potencijalne investitore i onemogućava apliciranje na projekte iz mjera ruralnog razvoja ili za područja u kojima ima više od pet posto nacionalnih manjina. Postoje investitori koji bi uložili sredstva, počevši od raskrčivanja zemljišta, a isplata bi se vršila i orasima. S druge strane, poticaji za uzgoj oraha ili lješnjaka su visoki i kreću se i do 1.000 eura po hektaru za ekološku proizvodnju. To je navelo neke domaćine da zasade veće površine orahom i lješnjakom, iako to ranije u kraju nije bila praksa jer su domaćinstva imala samo po dva-tri stabla oraha za svoje potrebe, ističe Martinović.
- Zbog toga je nužno rješavanje vlasništva kako bi se uzgojem traženih plodova ‘ojačala’ ponuda na tržištu, a istovremeno domaćinstvima omogućili dodatni prihodi koji bi im poboljšali egzistenciju i na kraju zadržali u ovom kraju, zaključio je zamjenik karlovačkog župana.
