Dvadeset i dvije godine je prošlo od potpisivanja Erdutskog sporazuma koji je omogućio mirnu reintegraciju istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. Iako je njime srpskoj zajednici zagarantirana i prosvjetna autonomija, problem registriranja škola na srpskom jeziku i pismu dalje nije riješen, upozoreno je na tribini u Privredniku pod nazivom ’Registracija srpskih škola u Hrvatskoj - 22 godine praznih obećanja’.

- Nismo zadovoljni dinamikom rešavanja problema registracije srpskih škola, na što se Vlada obavezala svojim operativnim planom za nacionalne manjine te će Klub zastupnika SDSS-a na tom pitanju i dalje insistirati - istaknula je saborska zastupnica Dragana Jeckov.

Moderator Saša Kosanović podsjetio je da desničari pomno ‘brinu’ da srpske škole dovode do segregacije.

- Svaki roditelj ima pravo da školuje svoje dete onako kako misli da je najispravnije i da mu se taj izbor potpuno osigura. Ukoliko želi da mu se dete školuje po tzv. modelu A, tad ministarstvo, županija i škola moraju tu volju da poštuju. Po A modelu u istočnoj Slavoniji školuje se 1490 učenika u osnovnim i 603 u srednjim školama, što je garantovano Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i Zakonom o obrazovanju nacionalnih manjina. Deca školovana po modelu A postižu odlične rezultate te nastavljaju školovanje u Hrvatskoj ili Srbiji. Samo na osječkom univerzitetu su četiri doktora nauka školovana na srpskom jeziku i pismu te se sigurno ne može govoriti o bilo kakvoj odvojenosti i ograničavanju - rekla je Dragana Jeckov.

Komentari iz publike glasili su: ‘Talijani i Židovi imaju škole na svom jeziku i pismu, zašto onda to ne bi imali i Srbi’. No u praksi postupak zapinje – formalno zakonski sve je omogućeno, ali se zakoni ne primjenjuju.

- Dete se izgrađuje tokom školovanja. Kako ćemo zaštiti nacionalni identitet ako nemamo naše škole, ako naša deca ne nauče srpski jezik i ćirilicu, ako se u njima ne govori o našoj kulturi i običajima? Kada bi naša deca išla u škole u kojima se nastava izvodi isključivo na hrvatskom jeziku ne bi ništa učila o svom identitetu. To bi onda bio korak ka asimilaciji - rekao je Srđan Jeremić, predsjednik Zajedničkog veća opština. Pojasnio je i kako je biti pripadnik srpske manjine u Vukovaru.

- Jako je to teško i inače, a pogotovo u dane oko 18. novembra. Niti jednu žrtvu ne treba zaboraviti i potrebno je kazniti zločince, ali od čitavog naroda ne sme se praviti čudovište. Mi smo građani Republike Hrvatske, priznajemo hrvatske zakone i očekujemo da se država na taj način jednako ponaša prema nama, da se ljudi ne osjećaju ugroženo i da ne žive u strahu. Poštovanje žrtvi treba se obavljati na grobljima uz prigodne sveće, cveće i službe, a ne na način koji okuplja ekstremiste – ustanovio je Jeremić.

Ambasadorica Republike Srbije Mira Nikolić upozorila je da Savez Evrope inzistira na obrazovanju nacionalnih manjina te da je na njihovom sajtu moguće vidjeti zaključke za Hrvatsku iz maja ove godine, u kojima su navedeni i problemi oko registracija škola.

- Niko nije više nego mi iz Slavonije zainteresovan da se reši problem srpskih škola - zaključila je na kraju tribine Dragana Jeckov. Ali činjenica ostaje – nitko nije manje zainteresiran za rješavanje tog problema od Vlade RH.