Kakva je situacija u županiji?
Međunacionalni odnosi su i dalje dobri, ali nastavljen je trend iseljavanja; zbog ekonomske situacije ljudi traže bolje uvjete rada i financiranja svog rada. Teško je da će taj trend biti zaustavljen u skorije vrijeme, ako se ne promijeni nešto. OPG-ovi većinom imaju stočarsku proizvodnju koja zavisi o žetvi. Žita su jako dobro rodila i žetva se uspješno provodi kraju, ali je kukuruz, osnovna kultura namijenjena za ishranu stoke, dosta problematičan. Vremenske neprilike uzrokovale su da su usjevi u lošem stanju - manjak padalina i veliki toplotni udari šokiraju biljke koje reagiraju smanjenim rastom i prinosom, a problematične su i trave. Problem je i vodosnabdijevanje. Prošlih godina uzgajivači stoke bili su pogođeni jer nije bilo riješeno to pitanje. Svake godine se govori da to kreće, ali nije se stiglo do faze realizacije. Kako je na području općine Rasinje to naročito izraženo, nadam se da će se i to goruće pitanje riješiti u dogledno vrijeme. Sada se radi na asfaltiranju makadamskih cesta, što se financira kroz fondove vezano uz postotak pripadnika nacionalnih manjina u lokalnim sredinama. Zahvaljujući interesu načelnika općine, povlače se sredstva za puteve.
Koliko su manjinska vijeća i srpske organizacije u županiji iskoristile ovo zatišje od protuepidemijskih mjera i ograničenja?
Možemo reći da smo to vrijeme maksimalno iskoristili, iako je stalno prisutan strah od prijenosa zaraze. Uspjeli smo organizirati 5. sportske igre županijskih vijeća sjeverozapadne Hrvatske koje lani nismo mogli održati. Ali prioritet našeg Vijeća je rad oko budućeg Srpskog kulturnog centra u Velikom Pogancu, nekadašnje zadruge koju je SNV kupio. Imali smo radne akcije vezane uz uređenje i čišćenje, a sada radimo na idejnom projektu i osmišljavanju namjene tog prostora. Radili smo i na realizaciji kapitalnih projekata SNV-a, konkretno na ugradnji klima-uređaja na društveni dom u Velikom Pogancu i uređenju društvenog doma u Ribnjaku, čime bi oba objekta bila završena i u potpunosti na korist zajednici. Budući SKC bi imao multimedijsku dvoranu s prijemnim dijelom, prostore za 30 do 40 osoba, dvije prostorije služile bi omladini koja sada nema organizirani prostor za okupljanje, dok bi značajni dio bio proizvodno-skladišni, odnosno osmišljen za neku proizvodnju ili usluge. Nadamo se da bi za neke dvije godine SKC mogao biti dovršen. Naravno, stvar je tempa kojim ćemo uspjeti pronalaziti izvođače, a sve ovisi o financijama koje ćemo uspjeti namaknuti. I tu ćemo računati na sredstva iz kapitalnih investicija.
Pripremate li se za popis stanovništva ujesen?
Popis nam predstoji kao najvažniji događaj ove godine s najdugosežnijim posljedicama. Aktivirali smo se, održavamo sastanke i razgovore, a prisustvovali smo i radionicama SNV-a kojima je počela kampanja upoznavanja srpske zajednice s načinom i potrebom slobodnog izjašnjavanja. Pokušavamo na najbolji način osmisliti kako doći do svakog pojedinca, pogotovo što se u to vrijeme planiraju i dodatni izbori. U Općini Rasinja birat će se dva člana općinskog vijeća. Najave su da će svuda broj izjašnjenih Srba biti u padu u odnosu na popis iz 2011., pogotovo ako se jave pritisci pojedinih grupa i stranaka. Naravno, tu je i prirodni pad zbog negativnog priraštaja, a osim toga zajednica smo s većim prosjekom starosti od općeg u zemlji. Doduše, ako bi uspjeli doći do nekih koji su se ranije izjasnili drugačije, možda bi oni ublažili taj pad.
Kakva je priča s manjinskom nastavom za srpske učenike?
Možemo reći da nismo specijalno zadovoljni, ne nastavom, nego brojem učenika koji je pohađaju, zato što interes pada. Razmišljamo na koji način bi tu nastavu približili djeci i roditeljima kako bismo djecu poslali na izbornu nastavu po modelu C koja se održava niz godina. Ali to varira, neke generacije idu više, neke manje, iako i ravnatelj škole u Rasinji, pod čijom je nadležnošću i područna škola u Velikom Pogancu, nastoji da se nastava održava.
